ADVERTISEMENT

Ukupan priliv direktnih stranih investicija u periodu od januara do septembra 2025. iznosio je 1,05 milijardi KM. Nakon Njemačke, najveći investitori dolaze iz Hrvatske (223,4 miliona KM) i Slovenije (154,5 miliona KM), piše Bloombeg Adria.

Najveći dio ulaganja ide u prerađivačku industriju (23 posto), finansijske djelatnosti (15 posto), te sektor informacija i komunikacija i stručne, naučne i tehničke djelatnosti (po 11 posto). Glavni motivi za investiranje ostaju potencijal domaćeg tržišta (52 posto) i prethodno iskustvo ili tradicija u industriji (46 posto).

Većina kompanija, njih 65 posto, planira reinvestiranje u naredne tri godine, fokusirajući se na širenje poslovanja, modernizaciju opreme i povećanje produktivnosti.

Analiza VSI pokazuje da većina članica razvija poslovne aktivnosti u više političko-teritorijalnih jedinica BiH radi veće tržišne pokrivenosti i diverzifikacije. Tako 91 posto ima sjedište ili poslovne jedinice u Federaciji BiH, 61 posto u Republici Srpskoj, a 34 posto u Distriktu Brčko.

"Ovi podaci ukazuju na široku geografsku prisutnost članica VSI, koje često raspoređuju investicije kroz dvije ili sve tri jedinice radi bolje tržišne pokrivenosti i operativne fleksibilnosti", navodi se u dokumentu.

Prema barometru, najveći broj kompanija planira investirati između milion i 50 miliona KM, dok značajan broj kompanija planira uložiti manje od milion KM, fokusirajući se na manja, ali strateški važna ulaganja.

"S druge strane, 15 posto kompanija najavljuje ambicioznije investicije, u iznosu većem od 100 miliona KM, dok sedam posto planira ulaganja u rasponu od 50 do 100 miliona KM", stoji u ovom dokumentu.

Dalje stoji da kompanije koje su se odlučile na nova ulaganja navode različite, ali jednako važne motive. Najviše kompanija, čak 62 posto, planira investirati kako bi proširilo svoje poslovanje i ojačalo tržišnu poziciju, dok se 42 posto kompanija fokusira na poboljšanje kvaliteta proizvoda i usluga, kao i na povećanje ukupne produktivnosti.

U dokumentu stoji da oko 35 posto kompanija planira ulaganja u zamjenu ili modernizaciju postojeće opreme, želeći osigurati efikasnije i savremenije procese, dok manji broj kompanija navodi i druge razloge za reinvestiranje, poput zapošljavanja novih kadrova ili digitalizacije poslovanja.

Predsjednica VSI Sanela Karić istaknula je da više od 90 posto članica smatra BiH pogodnom za ulaganje i ostanak, s fokusom na razvoj ljudskih resursa i jačanje kadrovskog potencijala.

Od početka poslovanja u BiH, 43 posto članica VSI realiziralo je investicije veće od 100 miliona KM, 32 posto između milion i 50 miliona KM, 14 posto manje od milion KM, dok je 11 posto plasiralo sredstva u rasponu od 50 do 100 miliona KM.

Uprkos stabilnom prilivu investicija i planovima za nova ulaganja, percepcija poslovnog ambijenta među članicama Vijeća stranih investitora (VSI) ostaje rezervirana. Na pitanje kako ocjenjuju ekonomski i poslovni ambijent u BiH u 2025. godini, 50 posto ispitanika navelo je da je on nepovoljniji u odnosu na 2024. godinu. Dodatnih 44 posto smatra da se situacija nije znatno promijenila, dok svega šest posto kompanija ocjenjuje da je poslovno okruženje bolje nego prošle godine.

Ovakvi rezultati dolaze u kontekstu povećane institucionalne neizvjesnosti, sporijeg donošenja ključnih reformi i zastoja u unapređenju poslovnog ambijenta tokom 2024. i 2025. godine. Kompanije dodatno ukazuju na rast operativnih troškova, nedostatak radne snage i administrativne barijere koje i dalje usporavaju poslovanje.

Trenutnu poslovnu klimu 38 posto ispitanika ocjenjuje kao umjereno nezadovoljavajuću, što potvrđuje da investitori, uprkos planovima za reinvestiranje, i dalje očekuju značajne sistemske pomake.

Uprkos izazovima, investitori prepoznaju niz konkurentskih prednosti Bosne i Hercegovine. Kao ključne ističu blizinu Evropske unije, dostupnost kvalificirane radne snage te niske stope poreza na dobit i PDV-a.

Među značajnim prednostima navode se i niski troškovi rada, postojanje pouzdanih dobavljača i lokalnih usluga, relativno povoljni troškovi energenata i sirovina, kao i stabilno snabdijevanje energijom i solidna prometna povezanost.

Iako postoje određeni investicijski poticaji na različitim nivoima vlasti, kompanije smatraju da upravo u tom segmentu postoji prostor za dodatno unapređenje i jačanje konkurentnosti zemlje.

O efektima povećanja minimalne plate u FBiH čitajte u analizi Bloombeg Adria.