Kriza na Bliskom istoku, skok cijena nafte, američki rat carinama, ekonomska globalna kretanja pogađaju i domaću privredu. Male proizvodne fabrike najviše zbog straha od rasta repromaterijala. Udar je i na sektor obuće i tekstila u kojem i dalje ima onih koji u pogonima dočekaju penziju.
ADVERTISEMENT
Vješte ruke i precizan posao, pogon za proizvodnju obuće. Za mašinom je i Tanja Đurić koja ovaj posao radi već 14 godina. Radni dan od 7,5 časova - provode u proizvodnji. No, ove poslove kaže, mlađe generacije danas, ne žele da rade.
"Svaki posao je na svoj način težak ali nije to neizvodljivo da se radi u proizvodnji. Uz malo volje, uz malo obuke uz malo naše podrške i pomoći, vrlo lako bi mladi ljudi mogli da se zainteresuju i da rade kod nas u proizvodnji. Imali smo dosta početnika koji su i dan danas tu, rade, ali imali smo ih koji na prvu odustanu jer im se učini da je teško", kazala je Đurićeva.
Njena satisfakcija u ovom poslu je, kaže, radno vrijeme od sedam do tri, redovna primanja, pravo na bolovanje i godišnji odmor. Ipak, pad kupovne moći na zapadu, nanio je težak udarac domaćoj privredi, pa su mnogi smanjivali broj radnika i zatvarali preduzća. Narudžbe u ovoj fabici su pale za 25 odsto, što je drastičan pad izvoza. Situacija nikada nije bila teža, ističe Marinko Umičević koji je 32 godine na čelu fabrike.
"Mi smo godišnje izvozili oko 23,24 miliona maraka, to je lon posao. Industrija obuće je industrija koja dopunjava kućni budžet. Nema sreće u društvu i berićeta bez metalske, bazne industrije. Od naših 1.200 radnika, nikome nismo dali otkaz, iako je smanjena prozivodnja, 95 odsto su žene, a 70 odsto je osnovna škola", pojasnio je Marinko Umičević, tehnički direktor fabrike obuće "Bema".
On isitče da su dostigli prosjek plate od 1.150 KM. Najviše se izvozi modna, planinarska, ortopedska i obuća za vojsku i to na tržište Njemačke, Austrije i Italije.
U ljetnjoj sezoni cipele se proizvode za zimsku sezonu. Od samog proces proizvodnje do ovog potpunog oblika cipele koja je spremna za pakovanje, treba proći najmanje jedan dan, naravno, ručnog rada.
Pored obuće i teksila, Republika Srpska najveću stopa pada izvoza bilježi u drvnoj industriji i izvozu namještaja.
"To je nešto što ima dvocifrene stope pada izvoza i sigurno da bez oživljavanja tražnje na zapadom tršištu, ne možemo očekivati da dođe do oporavka i vraćanja te proizvodnje na neke prethodne nivoe", rekao je Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS.
Cijene energenata, poreska opterećenja, nedostatak radne snage, uz probleme u trgovini sa Kinom uticale su na pad izvoznih aktivnosti Evropske unije - posljedično i Bosne i Hercegovine. Tokom prošle godine došlo je do pada izvoza iz BiH na tržište Evropske unije za 3,21 odsto. Na ovo tržište BiH plasirala je 72,6 odsto svog cjelokupnog izvoza.