ADVERTISEMENT

Naime, prema posljednjim podacima Evropskog ureda za statistiku (Eurostat), u Evropskoj uniji 15 posto od ukupne radne snage ima niske plate.

Kao niskom platom se definira plata koja iznosi dvije trećine ili manje od prosječne plate u datoj zemlji. Eurostatovi podaci govore i to da je veliki jaz između polova - 18,2 posto žena ima niske plate dok 12,5 posto muškaraca ima niske plate. Posebno su pogođeni mladi radnici - svaki četvrti radnik s niskom platom je mlađi od 30 godina.

Bosna i Hercegovina je s udjelom od 17,51 posto onih s niskim platama na 13. mjestu od 33 države Starog kontinenta. Taj udio je najveći u Bugarskoj (26,84 posto), a najmanji u Portugalu (1,77 posto).

Kada su u pitanju ostale države bivše Jugoslavije, taj udio u Srbiji je 21,89 posto, čime se pozicionirala na četvrto mjesto, Hrvatskoj 18,57 posto, čime se pozicionirala na 11. mjesto, dok je u Sloveniji 9,38 posto, čime se pozicionirala na 27. mjesto.

Ostale zemlje bivše Jugoslavije nisu obuhvaćene Eurostatovim izvještajem. Iz šireg okruženja je Albanija odmah iza Bosne i Hercegovine, na 14. mjestu, sa 16,35 posto. Njemačka kao najveća evropska ekonomija i jedna od najvećih ekonomija u svijetu je na devetom mjestu s 18,98 posto.

Najviše evropskih radnika s niskim platama je u ugostiteljstvu i prehrambenoj industriji (35,1 posto), a slijede ih oni koji rade administrativne i pomoćne usluge (32 posto).

Euronews prenosi da vrsta ugovora i nivo obrazovanja dobrim dijelom utječu na iznos plate. Naime, za one s ugovorom na određeno je dvostruko veća vjerovatnoća da će imati nisku platu u odnosu na one s ugovorom na neodređeno - 27,2 posto u odnosu na 12,6 posto.

Da obrazovanje pravi veliku razliku pokazuje i to da skoro 28 posto radnika s nižim nivoom obrazovanja ima niske plate dok 17,5 posto radnika sa srednjim obrazovanjem i 4,8 posto radnika s visokim obrazovanjem ima više plate.