Posljednjih dana posebno je aktuelna tema poskupljenja proizvoda i usluga kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu. Nakon bojkota održanog u Hrvatskoj isti poziv se pojavio i u BiH. Pored građana, koji žele ukazati na nerealna poskupljenja, reagovala je i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
ADVERTISEMENT
"Divljanje" cijena u Bosni i Hercegovini nije ništa novo, građani, umorni od poskupljenja odlučili zajedno pokazati svoje nezadovoljstvo. 31. januara će se širom BiH održati bojkot trgovina, a svi se pozivaju da tog dana ne kupuju ništa, ne sipaju gorivo, ne idu u kafiće i restorane.
Odlučnije je reagovala i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine te će se u narednim danima na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH naći Nacrt zakona o kontroli cijena. Redovna sjednica je trebala biti održana danas, međutim, zbog prekidanja vanredne sjednice danas, 28. januara, redovna je prolongirana.
Novo zakonsko rješenje
Ovim zakonskim rješenjem uređuju se način i uslovi formiranja cijena proizvoda i usluga, kontrola i praćenje cijena od strane nadležnih organa na tržištu Federacije BiH, kao i privremene mjere kontrole cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržištu.
U slučaju proglašenja stanja prirodne i druge nesreće, nestašice dobara neophodnih za potrebe privrede i opskrbe stanovništva, ukoliko je prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku indeks potrošačkih cijena na malo veći od 5 posto (godišnja inflacija), Vlada Federacije, na prijedlog Ministarstva, propisuje proizvode i usluge od interesa za Federaciju za koje se mogu propisati privremene mjere kontrole cijena. Privremene mjere ograničavaju se na šest mjeseci s mogućnošću produžetka još šest mjeseci ukoliko se tržište ne stabilizira.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ranije je kazao da prethodni zakon datira iz 1995. godine, a s obzirom na simbolične novčane kazne koje su nakon 30 godina bile više stimulativne nego preventivne, napravljena je izmjena u maju 2024. godine koja se odnosila na visinu kazni za prekršitelje.
"Izmjene je usvojio federalni parlament i sada su kazne od 6.000 do 30.000 KM za pravna lica, a od 1.000 do 3.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu. Kako se pojavila potreba da se i ostali članovi ovog zakona jasnije preciziraju pristupili smo izradi novog zakona koje je sada pred parlamentarcima", kazao je Hasičević.
Naglasio je da Zakonom o kontroli cijene također je propisano da, ukoliko trgovac (pravno i fizičko lice) u roku od tri mjeseca od izricanja novčane kazne ponovi isti prekršaj, nadležni tržišni inspektori će trgovcu rješenjem zabraniti obavljanje trgovine do otklanjanja nepravilnosti utvrđenih nalazom inspektora.
Amir Hasičević (Izvor: Vlada FBiH)
Formiranje Savjeta za cijene
Novi zakon uključuje i formiranje Savjeta za cijene kojeg će činiti predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Privredne komore Federacije BiH, Udruženja poslodavaca Federacije i reprezentativna udruženja za zaštitu potrošača.
Zadatak Savjeta će biti da prati kretanje cijena, odnose ponude i potražnje na tržištu Federacije, njihov utjecaj na standard građana, daje preporuke za otklanjanje uzroka i posljedica poremećaja na tržištu i o svom radu sačinjava izvještaj, koji se putem Federalnog ministarstva trgovine dostavlja Vladi Federacije BiH.
U Nacrtu je preciznije uređeno ovlaštenje Federalnog ministarstva trgovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije vezano za izradu prijedloga privremene mjere kontrole cijena. Preciznije se definira i šta se smatra značajnim poremećajem na tržištu, kao i privremene mjere kontrole cijena za pojedine proizvode i usluge.
Definira se i vrijeme trajanja propisanih mjera koje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine predlaže Federalno ministarstvo trgovine i koje najduže traju šest mjeseci, kao i mogućnost da se iste u cilju ostvarivanja efekata izuzetno mogu produžiti za još šest mjeseci. Preciziraju se proizvodi i usluge za koje u skladu s ovim zakonom kantoni, gradovi i općine mogu propisivati privremene mjere kontrole cijena. Definira se i sastav i uloga Savjeta za cijene i njegov način rada.
Kako se ranije kontrolisale cijene?
Ovo bi moglo biti dugoročno rješenje nekontrolisanog i nerijetko neopravdanog podizanja cijena proizvoda i usluga.
Ranije, 2021. godine, u vrijeme pandemije koronavirusa, Vlada Federacije BiH je pronašla privremeno rješenje koje je zaustavilo rast cijena. Tada je donesena Odluka o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne marže, utvrdivši da postoje uslovi za propisivanje mjere neposredne kontrole cijena na području Federacije BiH.
Kao mjeru neposredne kontrole cijena Vlada je za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode propisala utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini.
Pravne i fizičke osobe bile su obavezne utvrditi i primjenjivati marže tako da u veleprodaji ne prelaze maksimalnu visinu od šest posto i u maloprodaji maksimalnu visinu od osam posto na nabavnu cijenu.
Vlada FBiH je tada donijela i Odluku kojom je za naftne derivate utvrdila maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene). Privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, onima koji obavljaju trgovinu na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.
Da li je novi zakon dugotrajno rješenje?
Predsjednik Udruženja građana Posavskog kantona Redžo Omerbašić rekao je za Euronews BiH da li potez Vlade FBiH može riješiti problem nekontrolisanog rasta cijena.
Redžo Omerbašić (Izvor: Udruženje potrošača Posavskog kantona)
"Neće se zamrznuti cijena, nego marža. Kontrolisat će se ekstra profit i ako je kafa na svjetskom tržištu 10 maraka, neće se moći kod nas prodavati po 13 maraka, nego po 11. Na ovaj način bi trebao djelovati novi Zakon o kontroli cijena", kazao je Omerbašić.
Međutim, smatra da postoji bolje dugotrajno rješenje od bojkota i novih zakona o kontroli cijena, a to je jačanje domaće proizvodnje.
"Lijepo je da se čuje glas građana i da vlasti znaju da potrošači dalje ne mogu, ali to je jednokratno, možemo jedan dan pokazati nezadovoljstvo jer mi ne možemo prestati jesti i piti. Moramo kupovati, bojkot može biti jedan dan, šta je sa drugim danima? Imamo i djecu za koju moramo kupovati hranu za bebe, imamo nepokretne i ne možemo bojkotovati stalno. Mi možemo dati do znanja da su nam visoke cijene. Ja, kao ekonomista, vidim rješenje u povećanju proizvodnje. Mi smo nekad poslije rata dijelili sjemena za salatu, luk, ko god ima slobodno zemljište sebi sadi, a ne da kupuje. S razlogom se čovjeku daje da peca ribu umjesto da odmah dobije ribu. Mora se raditi i proizvoditi u poljoprivredi. Država mora znati kako da hrani svoje stanovništvo, a ne uvoziti", kazao je.
Omerbašić navodi da, ukoliko se napravi višak robe, ona će biti sve jeftinija te je to bolje rješenje nego da se uvozi tuđi rad. Kao primjer naveo je uvoz vode u Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja obiluje izvorima i vodnim resursima.
"Sjetimo se samo da smo u bivšoj Jugoslaviji uvozili meso iz Italije dok se nismo opametili. Iz Posavine smo tada počeli izvoziti meso i to baby beef. To je zeleni plan. A ova se vlast nije sjetila da kaže poljoprivredi da moramo hraniti stanovništvo ili praviti jeftinu energiju, pojačati industrijsku proizvodnju", poručio je.
Zaključio je da je najbolje rješenje domaća proizvodnja hrane te da bi država trebala proizvoditi blizu 80 posto hrane.
"To je ekonomski zakon ponude i potražnje".