ADVERTISEMENT

U svakoj državi postoji raspon od siromašnih do ekstrabogatih, ali većina stanovnika ne spada u ekstreme, piše Bloomberg Adria.

Iz toga slijedi da je opći ekonomski napredak države važan za lično bogatstvo njenih građana. Veći rast produktivnosti rada, smanjenje nezaposlenosti, rast plaća, investicije, potrošnja itd. makroekonomska su mjerila rasta standarda, koji tokom vremena dovode do rasta prosječnog ličnog bogatstva u državi.

Prikupljanje podataka o ličnom bogatstvu je u nekim državama lakši zadatak, a u nekima teži. Tačnost je ponekad upitna, ali države EU-a imaju prilično dobre izvore za prikupljanje podataka.

U Adria regiji se pojavljuju neke neobičnosti, koje mogu biti rezultat loših podataka.

Švicarska banka UBS svake godine procjenjuje prosječno individualno bogatstvo odraslih građana po državama. To je koristan alat za pratiti kako se osobna situacija građana mijenjala usporedo s promjenom makroekonomskih performansi Hrvatske.

Hrvati su danas puno bogatiji nego na početku 21. stoljeća

Prema UBS-u, prosječno bogatstvo odraslih građana u Hrvatskoj naraslo je sa 16.143 dolara 2000. godine na 70.461 dolara 2022. godine. Većina bogatstva nalazila se u nefinansijskoj imovini, primarno u nekretninama, a udio finansijske imovine (gotovina, dionice, obveznice, fondovi...) rastao je s 28,87 posto 2000. godine na 33,87 posto 2022. godine.

Prosječni dug, koji umanjuje bogatstvo, narastao je s 869 dolara prosječno po odraslom stanovniku 2000. godine na 7.186 dolara 2022. godine. Stopa rasta duga bila je puno veća od stope rasta finansijske i nefinansijske imovine, ali se prosječno bogatstvo po odraslom građaninu povećalo 4,36 puta.

Tako 2022. godine tek 0,4 posto ili oko 13,4 hiljade odraslih u Hrvatskoj ima bogatstvo veće od milion dolara, a 15,3 posto ili oko 513,4 hiljade između sto hiljada i milion dolara. Najviše odraslih građana u Hrvatskoj ima bogatstvo vrijednosti između deset i sto hiljada dolara, njih 57,4 posto, tj. 1,9 miliona. Konačno, 26,9 posto ili 900 hiljada odraslih građana Hrvatske je 2022. imalo imovinu manju od 10 hiljada dolara.

Kako su Česi i Estonci postali bogatiji od Hrvata

Kako makroekonomsko stanje u državi dugoročno utječe na bogatstvo njenih građana može se vidjeti promatramo li Hrvatsku, Češku i Estoniju, usporedive države s kvalitetnim podacima.

Još 2000. su Hrvati bili bogatiji od Čeha i Estonaca. Estonija početkom stoljeća ima impresivne razine rasta BDP-a, između šest i deset posto godišnje, pa njeni građani po prosječnom bogatstvu do 2006. prestižu Hrvate.

Početak svjetske finansijske krize 2008. godine pogađa sve tri države, ali na različite načine. Estonija upada u tešku krizu, ali iz nje izlazi već 2010. godine, kao i Češka. Hrvatska iz krize izlazi tek 2015. godine.

Zbog ranijeg izlaska iz Krize, bogatstvo Čeha i Estonaca se ranije počinje obnavljati, pa i jedni i drugi 2018. postaju bogatiji od Hrvata.

Slovenci najbogatiji u Adria regiji

Od država regije, UBS procjenjuje da su najbogatiji građani Slovenije. Oni su 2022. prosječno imali bogatstvo od 112,5 hiljada dolara. To je 78 hiljada dolara više nego 2000. godine.

Drugi najbogatiji su prema UBS-u odrasli građani Crne Gore, s 81,9 hiljada dolara bogatstva 2022. godine. To je visoka procjena s obzirom na druge makroekonomske pokazatelje, poput BDP-a i prosječne plaće, ali UBS navodi kako je kvaliteta podataka loša, pa je moguće da je riječ o pogrešci u mjerenju.

Prosječno bogatstvo odraslog stanovnika Hrvatske 2022. iznosilo je 70.461 dolara, 54.318 dolara više nego 2000. godine. Građani Srbije bili su najsiromašniji u cijeloj Adria regiji 2000. godine, prve nakon NATO-ova bombardiranja i sankcija UN-a, EU-a i SAD-a, sa samo dvije hiljade dolara bogatstva. Do 2022. to je naraslo na 34 hiljade dolara.

Odrasli građani BiH su 2022. bili siromašniji nego građani Slovenije 2000. ili Hrvatske 2004. te 33.593 dolara prosječnog bogatstva predstavlja rast od 26.881 dolara u odnosu na 2000. godinu, puno manje nego u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.

Osobno bogatstvo puno ovisi o državi u kojoj se živi

Globalno, 27,4 posto ljudi s bogatstvom većim od milion dolara nalazi se u Evropi, a 41,7 posto u Sjevernoj Americi. 29,6 posto odraslih građana država koje se nalaze u Evropi ima bogatstvo manje od deset hiljada dolara, pa je time Hrvatska malo bolja od evropskog prosjeka.

Svuda na svijetu ima jako bogatih i jako siromašnih, ali šansa da netko bude jako bogat puno je veća u razvijenim državama. I u Africi se može postati milioner, ali puno teže i vjerojatnost je puno manja.

Brojni faktori utječu na to koliko će individualnog bogatstva neko imati: nivo obrazovanja, karakter, snalažljivost itd. Jedan od najvažnijih faktora je mjesto rođenja i života. Visoko inteligentna osoba će lakše ostvariti milion eura bogatstva u SAD-u nego u nekoj od država Afrike.

Važno je to imati na umu. Životna finansijska situacija nije samo rezultat individualnih prednosti i mana. Važni su situacija, država i društvo u kojem je netko rođen, živi i djeluje.