Loader
Loader
Pronađite nas

Bećirović razgovarao s ambasadorima Austrije i Švedske o bilateralnim odnosima

Stanivuković: Odazvaćemo se pozivu Save Minića, ali od svojih principa nećemo odustati

    31 godina od Dejtona: Šta se od 1995. godine promijenilo u ustavnoj strukturi BIH?

    Dayton 1995. godine (Izvor: AP/ MICHEL LIPCHITZ)
    Žana Kezunović
    Objavljeno

    31 je godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Više od tri decenije kasnije, zemlja izgleda znatno drugačije nego što je bilo predviđeno izvornim dokumentom. Dok jedni tvrde da je riječ o predviđenoj nadogradnji ustavnog poretka, drugi smatraju da je posrijedi narušavanje temeljnih načela sporazuma. Šta se od 1995. godine promijenilo u ustavnoj strukturi Bosne i Hercegovine i je li moguć povratak na izvorni Dejton, na koji se sve češće poziva iz Republike Srpske?

    ADVERTISEMENT

    Prije tačno 31 godinu, u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson, parafiran je mirovni sporazum koji je zaustavio rat, ali i iscrtao drugačiju Bosnu i Hercegovinu od današnje. Dejtonski sporazum iz 1995. godine predviđao je državu sa minimalnim aparatom. Ustav je propisivao predsjedavajućeg i ministre po potrebi, a prvi saziv Savjeta ministara 1997. godine počeo je sa svega tri resora: spoljni poslovi, spoljna trgovina i ekonomski odnosi, te civilni poslovi i komunikacije. Sve ključne poluge vlasti tada su bile u rukama entiteta.


    Godine 1995. je napravljen kompromis da bi se postigao mir i, nažalost, taj kompromis je podrazumijevao da se smanje kompetencije države BiH, a da se poveća pozicija entiteta. To je bio uslov da se zaustavi rat, ali je u samom sporazumu predviđeno da će postepeno domaći lideri, uz pomoć međunarodne zajednice, unapređivati ustavni poredak BiH”, rekao je Kasim Trnka, član delegacije Republike Bosne i Hercegovine u svojstvu eksperta za ustavno pravo na pregovorima u Dejtonu.


    Tri decenije kasnije, slika je bitno drugačija. Kroz političke dogovore, ali i brojne intervencije visokih predstavnika na nivo države preneseno je na desetine nadležnosti, a Savjet ministara

    narastao je sa tri na devet ministarstava


    Dio tih promjena rezultat je sporazuma entiteta i glasanja u parlamentima, čime su nastale Oružane snage BiH, Uprava za indirektno oporezivanje, obavještajna agencija OBA i Visoki sudski i tužilački savjet.


    S druge strane, brojne ključne odluke i zakone prvo su nametnuli visoki predstavnici, a državni parlament ih je tek naknadno potvrdio: od državnih simbola, valute i zajedničkih registarskih tablica, pa sve do Granične policije, Suda i Tužilaštva BiH.


    I dok jedni ističu da su sve institucije legalne i da se dinamični Dejtonski okvir morao prilagođavati evropskim standardima, iz Republike Srpske poručuju da su mnogi glasovi u parlamentu bili rezultat pritisaka međunarodne zajednice.


    “Od početka nam je bilo jasno da brojne strane uključujući i SAD i Zapadnu Evropu, odnosno EU, uključujući i bošnjačku stranu, da je ovo samo jedan ustavni improvizorijum, koji će trajati manje-više kratko i da će se pristupiti mjerama, kako su oni govorili, obnavljanju BiH u pređašnjem ruhu, nije se desilo i neće se dešavati na tom planu ništa jer Dejtonski sporazum sa ovom strukturom je jedina trajna osnova postojanja BiH uz osnivanje možda, to je moje mišljenje, tog trećeg entiteta jer hrvati moraju da se izvuku iz ružnog zagrljaja Bošnjaka kojima su trčali 1992. godine, a sada od njih bježe”, smatra Radomir Lukić, pravni savjetnik i član delegacije Republike Srpske na pregovorima u Dejtonu 1995.


    Jedan od učesnika pregovora, Mate Granić, poručuje da Hrvatska podržava teritorijalni integritet BiH, protivi se separatizmu i budućnost zemlje vidi u Evropskoj uniji i NATO-u, dok potreba za visokim predstavnikom, kako ocjenjuje, sve više pada. Mišljenja je da su zahtjevi Hrvata u BiH za izmjenama Izbornog zakona, legitimni.


    “Iako nije Dejtonski sporazum idealan, ali promjenama koje su učinili visoki predstavnici kompromitirana su neka temeljna načela Dejtonskog sporazuma, kao što je na primjer izbor člana Predsjedništva jednog naroda da ga može izabrati drugi narod, to ni u snu niko u Dejtonu nije mislio, možda je trebalo to još preciznije definirati”, izjavio je Mate Granić, član delegacije Hrvatske na pregovorima u Dejtonu.


    I tako više od tri decenije nakon parafiranja mira, Dejtonski sporazum i dalje se različito tumači, zbog čega zahtjevi za povratak na njegove izvorne odredbe, ostaju glavna linija podjele u zemlji.

    Čitajte više o ovoj i drugim temama

    U Republici Srpskoj u subotu neradni dan

    BiH povećala izvoz za sedam odsto, najviše robe plasirano u Hrvatsku i Njemačku

    Ko će na Zapadnom Balkanu prvi telefonirati po EU tarifama