Odluka je donesena nakon što su okončani postupci po prigovorima i žalbama na prethodno utvrđene izborne rezultate. Na konačnu odluku CIK-a više nije moguće uložiti žalbu.

Potvrđivanjem izbornih rezultata počeli su teći zakonski rokovi za konstituiranje vlasti, a prvi ističu već za 15 dana.

Prema propisanim rokovima, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Narodna skupština Republike Srpske trebaju biti konstituirani u roku od 15 dana od potvrđivanja izbornih rezultata.

Pet dana duži rok predviđen je za konstituiranje Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH i deset kantonalnih skupština, dok se Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH mora konstituirati u roku od 30 dana.

CIK je na današnjoj sjednici usvojio i izmjene i dopune Uputstva o postupku provođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH, koje se odnose na objavljivanje pratećih obrazaca.

Prema Izbornom zakonu BiH, izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH provodi se neposredno nakon konstituiranja kantonalnih skupština, a najkasnije mjesec dana od potvrđivanja izbornih rezultata.

U istom roku trebaju biti izabrani i delegati u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, koje biraju Dom naroda Parlamenta FBiH i Narodna skupština Republike Srpske.

To znači da će se, paralelno s konstituiranjem novih saziva parlamenata, odvijati i postupci izbora delegata u domove naroda, koji imaju važnu ulogu u zakonodavnoj vlasti na državnom i federalnom nivou.

Na sjednici su usvojene i izmjene Uputstva o stavljanju mandata u mirovanje i njegovom ponovnom aktiviranju.

Prema novim odredbama, izabrani zvaničnici koji su osvojili mandat u zakonodavnoj vlasti, ali žele nastaviti obavljati postojeću funkciju u izvršnoj vlasti, imaju rok od sedam dana da zatraže mirovanje novoosvojenog mandata.

Ova mogućnost posebno je značajna za aktuelne ministre u Vijeću ministara BiH koji su na oktobarskim izborima osvojili mandate u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Oni će tako moći nastaviti obavljati ministarske funkcije, uz stavljanje parlamentarnih mandata u mirovanje, u skladu s propisanom procedurom.

Zakon o Vijeću ministara BiH rokove veže rokove od konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma PSBiH. Predsjedništvo BiH odluku o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara najkasnije 15 dana nakon te sjednice.

Za imenovanje i potvrđivanje ministara i zamjenika ministara zakon propisuje ukupni rok od 70 dana od iste sjednice i njih potvrđuje isključivo Predstavnički dom PSBiH.

Primjera radi, ako bi državni Predstavnički dom održao konstituirajuću sjednicu 3. decembra, rok od 70 dana bi istekao 11. februara naredne godine.

Ipak, problem je to što zakon ne predviđa šta će se desiti u slučaju probijanja rokova.

Za formiranje Vlade Federacije BiH predviđen je rok od 30 dana od izbora predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, uz mogućnost produženja za dodatnih 30 dana ako ne bude postignuta saglasnost.

Dakle, prvo kantonalne skupštine moraju okončati izbor delegata u Dom naroda PFBiH, a onda Dom naroda treba izabrati predsjednika i dva potpredsjednika. Mandatar nakon toga izvještava predsjednika FBiH o sastavu Vlade u roku od 15 dana od određivanja mandatara. Sljedeći korak je imenovanje Vlade uz saglasnost predsjednika i oba predsjednika u roku od 30 dana, a ukoliko takve saglasnosti nema onda postoji dodatni rok od 30 dana. Ako se ni tada ne uspije imenovati Vlada, postoji mogućnost imenovanja uz saglasnost predsjednika i jednog potpredsjednika, uz saglasnost oba doma Parlamenta FBiH.

U krajnjem slučaju, ako propisani pokušaji formiranja Vlade ne uspiju, ustavne odredbe predviđaju i raspuštanje Parlamenta FBiH i kantonalnih skupština te raspisivanje prijevremenih izbora.