Angažman Evropske unije u samom srcu Evrope mora biti ozbiljniji i odlučniji, Bosni i Hercegovini je potrebna podrška da se njen evropski put deblokira, poručio je, između ostalog, ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković koji je danas u Pržnu učestvovao na ministarskom sastanku Berlinskog procesa.
U svom obraćanju Konaković je pozvao Evropsku uniju na konkretan odgovor na institucionalno veličanje bivšeg komandanta Vojske RS Ratka Mladića u Srbiji, osuđenog za ratne zločine u genocid, i odlučniju podršku deblokadi evropskog puta Bosne i Hercegovine. Naglasio je da su zaštita evropskih principa te suprotstavljanje ruskom uticaju i političkim opstrukcijama dva ključna testa vjerodostojnosti Evropske unije u regionu. Podsjetio je i na posjetu delegacije Republike Srpske Moskvi.
“Milorad Dodik odlazi u Moskvu i dobija javnu podršku Vladimira Putina uoči izbora, dok Ursula von der Leyen odlučuje da ne posjeti Bosnu i Hercegovinu zbog održavanja izbora. To je naša današnja stvarnost: Rusija je prisutna i aktivno podržava svoje saveznike. Evropa ponovo čeka”, naveo je Konaković u svom obraćanju.
On je naveo da godinama “ponavljamo da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropi” i da Bosna i Hercegovina u to vjeruje.
“Vjerujemo da zemlje koje je rat razdvojio mogu postati dobri susjedi. Da saradnja može zamijeniti nepovjerenje. Da naša djeca ne moraju živjeti sa strahovima s kojima smo mi živjeli. Ali takva budućnost mora počivati na čvrstim temeljima. Prije nekoliko sedmica Ratko Mladić preminuo je izdržavajući kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Ono što je potom uslijedilo u Srbiji daleko je prevazišlo privatno žalovanje. Njegovo tijelo prevezeno je avionom Vlade Srbije, u pratnji ministra pravde. Pripadnici Vojske Srbije nosili su njegov kovčeg, prekriven zastavom Srbije. Tu se pitanje odgovornosti ne može odvojiti od pitanja nadležnosti. Član 17. Zakona o Vojsci Srbije izričito propisuje da predsjednik Republike odlučuje o upotrebi Vojske i naređuje njeno angažovanje. Aleksandar Vučić ne može se ograditi od učešća Vojske Srbije kada je odluka o njenom angažovanju u njegovoj nadležnosti. A kada država na čijem je čelu svojim avionom, zvaničnicima, vojskom i zastavom odaje počast čovjeku osuđenom za genocid, odgovornost za takav postupak seže do samog državnog vrha. To ne smijemo svesti na još jedan spor između Sarajeva i Beograda. Ovdje su u pitanju temeljni principi”, naveo je Konaković.
On je rekao da su danas pred Evropskom unijom dva velika testa kada je riječ o Bosni i Hercegovini.
“Prvi je hoće li, nakon postupaka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i srbijanskih vlasti povodom sahrane Ratka Mladića, zaista djelovati ili će se sve ponovo završiti na saopćenjima, osudama i reakcijama na društvenim mrežama. BiH se u potpunosti uskladila sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. Upravo zato nam je izuzetno važno da Evropska unija, i sebi i nama, pokaže da zaista brani principe na kojima je osnovana i da stoji iza njih. Ako izostane konkretno djelovanje u slučajevima poput sahrane Ratka Mladića, opravdano je zapitati se koliko su ti temeljni evropski principi danas zaista čvrsti. A ako ih sama Evropska unija ne brani kada se otvoreno dovode u pitanje, onda se nameće i pitanje: zašto se od nas očekuje potpuno usklađivanje s njenom Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom?”, naveo je Konaković.
Drugi veliki test jeste, kako je kazao, “brz i adekvatan odgovor” Evropske unije na “ruski uticaj i blokiranje evropskog puta Bosne i Hercegovine”.
“Juče je Milorad Dodik ponovo boravio u Moskvi, zajedno sa Savom Minićem, predsjednikom Vlade Republike Srpske, gdje su se sastali s Vladimirom Putinom. Pred Putinom je Dodik izjavio da Bosna i Hercegovina zbog protivljenja Republike Srpske nije uvela sankcije Rusiji, da neće biti saglasnosti za uvođenje viza ruskim državljanima i da se protivi integraciji u NATO. To nisu naše pretpostavke. To su javne izjave iznesene na sastanku u Kremlju. Zato od Evrope očekujem da pokaže da razumije šta se zaista dešava. Angažman Evropske unije u samom srcu Evrope mora biti ozbiljniji i odlučniji”, poručio je Konaković.
Istakao je da je Bosni i Hercegovini potrebna podrška da se njen evropski put deblokira. To je u interesu svih njenih građana, dodaju, uključujući građane Republike Srpske koji, kaže Konaković, svoju budućnost vide u Evropi.
“Upravo zato izostanak posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen BiH tokom ove regionalne turneje ne šalje dobru poruku, bez obzira na objašnjenje Komisije da je posjeta odgođena zbog predstojećih izbora. Nije dovoljno stajati po strani i posmatrati kako se evropski put BiH usporava političkim blokadama, dok oni koji te blokade provode istovremeno otvoreno održavaju i produbljuju veze s Moskvom”, istakao je ministar inostranih poslova.
Evropska unija mora pokazati liderstvo, poručio je dalje, ističući da EU mora jasno staviti do znanja da o evropskoj budućnosti BiH odlučuju njeni građani i institucije, kroz demokratske procese i u skladu s kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji, “a ne Vladimir Putin”.
“Takvu poruku danas očekujemo od Evrope”, poručio je Konaković.
Sastanak Berlinskog procesa održan je na poziv potpredsjednika Vlade i ministra spoljnih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića. Sastanak je, u okviru crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom, okupio predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, država učesnica procesa, Evropske unije i regionalnih organizacija.