Banja Luka je uoči izbora dobila i spomenik Knezu Lazaru na kružnoj raskrsnici. Javnost je kritična, gradonačelnik Banjaluke brani projekat. Stručnjaci upozoravaju da bi postavljanjem većeg broja spomenika moglo doći do devastacije prostora u kojem živimo.
ADVERTISEMENT
Štipaljka, kamen, knjige...
Sve su ove instalacije unutar kružnih tokova. U postojećem kružnom toku podignut je i spomenik knezu Lazaru, visine oko 15-tak metara s betonskim podestom, sačinjen od bronze i rukom okrenutom ka Kosovu. Upriličeno je i svečano otvaranje uz bogat program i vatromet.
Za gradonačelnika Draška Stanivukovića, ovo je postavljanje snažnih temelja identiteta Banjaluke i srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
"Ovdje će da niknu velike buduće republičke institucije, baš u ovom dijelu Lazareva. Lazarevo će biti novi centar Banjaluke," kazao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
O gradnji novog spomenika, mišljenja građana podijeljena:
"Stvar ukusa, ko voli. Nadam se da nećemo postati Skoplje novo, ono je baš too much."
"Pa fino je, fino je. To je naša istorija knez Lazar i to je fino što je to tako."
"Mislim da stvaraju malo veću zbunjenost nego što donose dobra."
"Lijepo mi je, svako uređenje grada je dobrodošlo."
Postavlja se pitanje, da li spomenici ovih gabarita kao i druge instalacije odvlače pažnju vozača, te mogu li uticati na bezbjednost saobraćaja?
"Postavljanje spomenika, nepomičnih prepreka povećava rizik od težih tjelesnih povreda kod eventualnih saobraćajnih nezgoda u kružnim tokovima. Dalje, te vrste instalacija unutar ostrva umanjuju preglednost same kružne raskrsnice," pojasnio je Milija Radović v.d. zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske.
Ako se postavi spomenik na kružni tok, postavlja se pitanje da li to postaje mjesto memorije, ukazuje dekan Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Saša Čvoro.
"Dolazimo u opasnost da prevelikim brojem spomenika ili obilježavajućih mjesta devastiramo našu sredinu, odnosno, prostor u kome živimo, to je prva stvar. Druga star, treba razmisliti o njihovoj poziciji. Pozicija mora biti primjerena, ne samo u skladu sa tim kome se postavlja spomenik nego u skladu sa neposrednim okruženjem, odnosno, sa građenom sredinom u kome se taj spomenik nalazi" smatra dekan Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Saša Čvoro.
Iz gradske kase za ovaj spomenik izdvojeno je 1,77 miliona maraka uključujući PDV, dok je za sam projekat tender raspisan naknadno. Dok dio građana podržava, drugi dio osporava ideju jer, kako kažu, novac je mogao biti "pametnije" utrošen - za gradnju vrtića ili otvaranje novih radnih mjesta.