Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) objavio je novu interaktivnu bazu podataka pod nazivom "Mapa nerealizovanih investicija", koja razotkriva kako su pompezno najavljivani projekti u Bosni i Hercegovini, umjesto privrednog procvjeta, završili staginiranjem i netransparentnim odlivom javnog novca.
ADVERTISEMENT
Baza trenutno obuhvata 20 velikih poslova, uglavnom iz oblasti energetike i prerađivačke industrije, čija je ukupna najavljivana vrijednost dostizala čak 10 milijardi konvertibilnih maraka.
Prema riječima glavnog urednika CIN-a Aladina Avdagića, mapa detaljno prikazuje informacije o projektima, investitorima i hronologiji poslovanja, pri čemu je uočljivo da su podaci o stvarnoj vrijednosti i realizaciji projekata najslabije dostupni javnosti.
Od lažnih obećanja do otkupa javnim novcem
Novinarka CIN-a Milena Mitrović ističe da svi analizirani projekti prate gotovo identičan model: počinju spektakularnim najavama, nastavljaju se dugogodišnjom stagnacijom, a završavaju "zidom ćutanja" nadležnih institucija, javnih preduzeća i samih investitora.
Iako su koncesije godinama mirovale, umjesto da budu raskinute zbog neispunjavanja obaveza, Vlada Republike Srpske ih je u više navrata ponovo otkupljivala preko javnih preduzeća, preuzimajući finansijski teret neuspjelih poslova na šteta budžeta.
"Kada najavljuju projekte, vlasti to predstavljaju kao javni interes i opšte dobro. Međutim, kada investicije propadnu, odgovornost izostaje, a informacije se odbijaju dati pod izgovorom zaštite poslovnih tajni privatnih investitora", naglašava novinarka CIN-a Renata Radić-Dragić.
Slučaj "Serdarov" i sporni otkupi
Radić-Dragić dodaje da su energetski projekti u mnogim slučajevima poslužili prvenstveno za trgovinu udjelima i preprodaju koncesija.
Kaze da je tipičan primjer ruski investitor Rašid Serdarov, koji je najavljivao ulaganja od milijardu maraka te dobio desetak koncesija za eksploataciju ruda i izgradnju termoelektrana i hidroelektrana.
"Iako nijedna koncesija nije realizovana, Vlada RS nije raskinula ugovore. Umjesto toga, investitoru su davana višestruka produženja rokova i smanjivane bankarske garancije. Epilog je uslijedio kada je Vlada RS, preko RiTE Ugljevik i javnih preduzeća, odlučila otkupiti te iste koncesije od Serdarovljevih kompanija registrovanih na Kipru (Comsar Energy RS i Comsar Energy Hidro)".
Iz CIN-a ističu da je procjenu vrijednosti kompanije Comsar radila kuća Grand Thornton, na čijem je čelu bivši premijer RS Aleksandar Džombić. Procjena je rađena na osnovu pretpostavljene buduće zarade, umjesto na osnovu stvarnog finansijskog stanja i imovine preduzeća.
"Isplata je dogovorena u iznosu od 245 miliona konvertibilnih maraka, pri čemu je većina novca isplaćena i prije samog potpisivanja ugovora"., kaže Dragić
Dodaje da je sličan obrazac preprodaje i naknadnog otkupa javnim novcem zabilježen i kod preduzeća Hidroelektrane Bistrica, gdje se kroz česte anekse ugovora drastično mijenjala struktura projekata uz potpunu netransparentnost.