ADVERTISEMENT

Referendum je održan u periodu duboke političke krize u Bosni i Hercegovini, a raspisan je kao reakcija na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Sud je prethodno, postupajući po apelaciji bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, proglasio neustavnim odredbe Zakona o praznicima RS koje su propisivale 9. januar kao Dan Republike.

Uprkos pritiscima i u vrijeme jedne od većih poslijeratnih kriza u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska izašla je tačno prije 10 godina na referendum.

"Na referendumsko pitanje, da li podržavate da se 9.januar obilježava i slavi kao Dan RS, odgovor DA je izabralo 99, 80 posto glasača", rekao je Siniša Karan, tadašnji predsjednik Republičke izborne komisije za sprovođenje referenduma.

Referendum je uslijedio nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji je, po apelaciji Bakira Izetbegovića, 9. januar proglasio neustavnim, uz obrazloženje da njegovo obilježavanje diskriminiše nesrpsko stanovništvo, jer se između ostalog poklapa i sa slavom Sveti Stefan. Osnovana je entitetska komisija sa sprovođenja referenduma na čelu sa Sinišom Karanom jer je CIK odbio dostaviti biračke spiskove.

Za vlast u RS izlazak na birališta bio je jedini odgovor.

“Ovo je bilo više od pukog inaćenja, od puke ljutnje, ovo je bilo za narod, zato moram ovdje da proglasim da je današnji referendum uspio”, kazao je tada Milorad Dodik, koji je za vrijeme održavanja referenduma bio predsjednik RS.

Mjesec dana nakon referenduma, Narodna skupština usvaja Zakon o Danu RS definišući ga kao sekularni praznik.

Ustavni sud BiH, međutim poništava rezultate referenduma, a protiv članova Komisije pokreće se pravosudni proces.

“Taj predmet se i zvao "Dodik i drugi", međutim kada je došlo do optuženja, optužnica je podignuta samo protiv četiri člana Komisije, koji nisu imali imunitet, a to su gospodin Karan, Reljić, gospodin Zmijanjac i ja. Ono što je bitno je da je tu optužnica nakon što je podignuta od strane Tužilaštva, Sud BiH odbacio još u fazi prethodnog ispitivanja”, rekao je Milan Petković, tadašnji član republičke Komisije za sprovođenja referenduma.

Opozicioni član Komisije Nedeljko Glamočak podsjeća da je referendum održan tik pred izbore i da se odluka o referendumu našla na bilbordima vlasti.

“To je bila jedna prevara i naroda i građana i poslanika. I tek u tom postupku sam vidio cijelu suštinu prevare jer dok smo mi provodio referendum , tadašnji predsjednik Republike, predsjednik Vlade i NS su tada pisali Sudu da to nije obavezuju referendum nego samo anketa i na osnovu toga bukvalno nas je sud oslobodio”, rekao je Nedeljko Glamočak, tadašnji član Komisije (SDS).

Pravna borba se ipak nastavlja. Ustavni sud BiH 2019. godine proglašava i Zakon o Danu RS neustavnim. Na terenu se, međutim, obilježavanje 9. januara mijenja.

“Ta tačka je bila prekretnica u smislu proslave 9.januara jer do tada se sve svodilo na neku akademiju u Banskom dvoru, eventualno dodjela odlikovanja i slično. Mi sada vidimo da se Dan Republike slavi 2, 3 dana , postoji i svečana akademija i defile i proslave širom RS i jednostavno ta vrsta odluke Ustavnog suda probudila je inat kod Srba”, smatra novinar Žarko Marković.

Do 2016. godine, a posebno u prvim poslijeratnim godinama, na obilježavanje 9. januara dolazili su predstavnici sva tri naroda kao i međunarodne zajednice.

Dok su se političari 9.januara sjetili naknadno, mještani banjalučkog naselja Priječani još su 2012. godine samoinicijativno osnovali Ulicu 9. januara. Pojedini političari kasnije su predlagali da se naziv ulice izmjesti u sami centar grada, mještani Priječana na takav prijedlog samo su odmahnuli glavom, ponosni što su se Dana Republike sjetili prvi.

Referendum iz 2016 godine donio je i prve američke sankcije rukovodstvu RS. Trasirao put do otvorenog sukoba sa odlukama ustavnog suda BiH i OHR-om koji je doveo i do osuđujuće presude Miloradu Dodiku.

Ujedno je to i referendum koji je jedini sa riječi pretočen u djelo.