ADVERTISEMENT

Na referendumu, čije je pitanje bilo: "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?", pozitivno se izjasnilo 99,81 odsto građana koji su izašli na glasanje, a izlaznost je bila nešto viša od 50 odsto.

Odluku o raspisivanju referenduma o Danu RS usvojila je Narodna skupština RS na posebnoj sjednici 15. jula 2016. godine kao reakciju na spornu odluku Ustavnog suda BiH, koji je, na osnovu apelacije člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, preglasavanjem proglasio "neustavnim obilježavanje 9. januara kao Dana Republike".

Raspisivanje referenduma o Danu RS podržali su svi srpski poslanici - 64 poslanika vladajuće koalicije i opozicije, a niko od prisutnih nije bio protiv, niti uzdržan.

Ustavni sud BiH je 2015. godine osporio 9. januar kao neustavan i diskriminatoran. Referendum održan godinu kasnije takođe je poništen, ali je Narodna skupština uprkos tome usvojila zakon kojim je 9. januar proglašen sekularnim praznikom. Ustavni sud je 2019. godine poništio dio tog zakona, a u oba slučaja, sudije iz RS imale su izdvojeno mišljenje. Stav OHR-a je da obilježavanje predstavlja neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH.

U Republici Srpskoj se 9. januar i dalje obilježava kao Dan Republike, jer je tog datuma 1992. godine usvojena Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH, što se smatra aktom njenog osnivanja.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić je povodom 10 godina od održavanja referenduma istakao da je zahvalan onima koji su prije 10 godina pokušali osporiti održavanje referenduma jer se nikada nije više slavilo.

"Nikada se nije ljepše, više i veličanstvenije slavilo. Nikad se nije više zastava kačilo, nije bilo više defilea. Zahvalan sam onima koji su to pokušavali osporiti. Ovih 10 godina pokazuje da je to veliki uspjeh", naglasio je Stevandić.

Karan: Deset godina od referenduma podsjećanje na obavezu da RS čuva svoje nadležnosti

Deset godina od održavanja referenduma na kojem je ogroman broj glasača potvrdio 9. januar kao Dan Republike Srpske nije samo podsjećanje na jedan uspješno organizovan dan glasanja, već i na obavezu da Republika Srpska čuva svoje ustavne nadležnosti, jača institucije i ima povjerenja u svoj narod, poručio je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

"Dejtonski ustavni položaj Srpske neće se očuvati prigodnim izjavama. Čuva se znanjem, upornošću, odgovornim odlukama i spremnošću da se o najvažnijim pitanjima razgovara i dogovara direktno sa narodom", istakao je predsjednik Karan u kolumni za Medijski sistem Republike Srpske - SRNA povodom 10 godina od održavanja referenduma.

Tada je Republika Srpska, kroz svoje institucije i neposredno izjašnjavanje građana, pokazala da je sposobna da o pitanju od najvećeg javnog značaja odluku zatraži od naroda i tada je narod pokazao zrelost i odlučnost da odbrani svoj identitet, naveo je Karan koji je bio predsjednik Republičke komisije za sprovođenje referenduma

“Referendum je održan. Narod je izašao na glasačka mjesta. Na postavljeno pitanje potvrdno je odgovorilo 677.771 glasača, prema rezultatima koje je konstatovala Narodna skupština Republike Srpske”, napisao je Karan.

Referendum nije zamjena za Narodnu skupštinu, već način da Skupština, prije nego što postupi u pitanju iz svoje nadležnosti, zatraži neposredan odgovor građana.

“U tome vidim trajnu vrijednost referenduma iz 2016. godine. Republika Srpska je pokazala da narodna volja može biti izražena kroz organizovan, javni I institucionalan postupak. Građani su dobili priliku da svoj stav iskažu glasanjem, a institucije su preuzele odgovornost da takav postupak pripreme i sprovedu. To je ozbiljan demokratski kapacitet. On se ne dokazuje riječima o narodu, nego spremnošću da se narod pita i da narod presudi”, naveo je Karan.

Referendum iz 2016. nije sam po sebi stvorio novu ustavnu nadležnost Republike Srpske. Pravo na referendum postojalo je u njenom Ustavu i prije tog dana, pojašnjava predsjednik RS.

“Ono što je 2016. stvorila jeste institucionalno iskustvo - pokazala je da RS može pripremiti i sprovesti republičko izjašnjavanje i kada je ono izloženo izuzetnoj političkoj pažnji i pritisku. Decenija od održavanja referenduma zato nije samo podsjećanje na jedan uspješno organizovan dan glasanja. Ona je podsjećanje na obavezu da Republika Srpska čuva svoje ustavne nadležnosti, jača institucije i ima povjerenja u svoj narod Prije deset godina RS je pokazala da je kadra da organizuje i iznese referendum. Njeni građani pokazali su da su spremni da svojim glasom brane ono što smatraju neodvojivim od njenog imena i postojanja. To je nasljeđe 25. septembra 2016. godine. Republika Srpska ima ustavni glas svojih institucija, a kada za to postoji osnov i potreba, ima i neposredan glas svog naroda”, poručio je Karan.