Pitanje imenovanja nasljednika Christiana Schmidta na poziciji visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ponovo je uzburkalo diplomatske krugove. Dok se javnost nalazi u iščekivanju konačne odluke, sve je izvjesnije da rješenje neće biti doneseno odmah, već da se iza kulisa vodi ozbiljna geopolitička borba. O trenutnim kalkulacijama, promjenama u odnosima velikih sila, te budućnosti međunarodnog prisustva u BiH, za Euronews je govorio Kenan Ćosić, urednik u medijskoj grupaciji Oslobođenje.
ADVERTISEMENT
Komentarišući neizvjesnost oko izbora novog visokog predstavnika i mogući razvoj situacije u trenucima kada se odluke odgađaju, Ćosić ističe da se rasplet vjerovatno seli na regionalni nivo, uz primjetno jačanje stava Evropske unije naspram američke politike:
"Do nečega će doći definitivno. Čini mi se da je naizvjesnije da će ovo sve biti prebačeno na Samit Zapadnog Balkana i EU koji se održava u Crnoj Gori. Zanimljivo je vidjeti da su predstavnici EU smogli hrabrosti da nekako zajedno stanu protiv interesa, koji su očiti, SAD", kaže Ćosić i nastavlja:
"Čini mi se da je EU negdje shvatila, kada je u pitanju BiH, mora pružiti veći otpor nego što je to bilo sa Južnom interkonekcijom, na kraju su i upozorili da ugrožavamo put ka EU. Da napomenem, usvojili smo Zakon, ozakonili tačno firmu koja će provoditi gradnju Južne interkonekcije što je do sada nezabilježeno, da se nešto radi bez tenderske procedure. Jednim Zakonom, FBiH je narušila više svojih zakona. Tako da, mislim da je EU negdje shvatila da za neke naredne interese mora pokazati više zube nego što je to slučaj bio do sada", pojašnjava Ćosić.
Govoreći o suštini neslaganja među međunarodnim akterima – odnosno o tome da li je problem u samom imenu Schmidtovog nasljednika ili u opsegu ovlaštenja koja bi on trebao imati – te analizirajući stvarnu potrebu za daljim opstankom OHR-a u Bosni i Hercegovini, urednik Oslobođenja naglašava važnost domaće odgovornosti:
"Uvijek se priča o tih 5+2 uslova koje BiH treba ispuniti kada je u pitanju gašenje Ureda visokog predstavnika. Ja sam privatno pristalica toga da konačno treba preuzeti upravljanje svojom zemljom. Dovoljan je rok prošao za jedne, druge i treće, koji upravljaju ovom zemljom da znaju ili ne znaju upravljati ovom zemljom", smatra Ćosić.
Osvrćući se na globalni kontekst i radikalan zaokret u vanjskoj politici Sjedinjenih Američkih Država nakon smjene vlasti, Ćosić objašnjava kako se novi, strogo pragmatični pristup Washingtona reflektuje na lokalne energetske i političke projekte u BiH:
"Pobjeda Trumpa i dolazak nove administracije donio je promjene u pristupu u cijelom svijeti, sve je bazirano na novcu i ekonomiji. Očito Amerikanci funkcionišu na novom principu novaca. Vraćam se ponovo na Južnu interkonekciju, očito se moglo uraditi tako", kaže Ćosić.