ADVERTISEMENT

Pitanje državne imovine – između dogovora i apsurdnih zakonskih rješenja

Jedna od najvećih tačaka doticaja i spoticanja u domaćoj politici jeste pitanje državne imovine. Na pitanje da li je ono suštinski riješeno, Knežević ukazuje na pravne paradokse unutar ponuđenih zakonskih rješenja.

"I jeste i nije. Radi se o imovini u BiH. Radi se o imovini u BiH. Jedan od segmenata je imovina koja će pripadati u vlasništvu i na raspolaganje BiH. Postoje i pravne obaveze. Jedan dio toga očito će morati dogovorima da se riješi. Sa druge strane, ima jedan žalostan tekst gdje u prijedlogu Zakona o državnoj imovini stoji 'sve ulice i gradovi u BiH', pa sam ja pitao jednog predlagača da ima jedna ulica koja se zove Ulica Draže Mihailovića pa sam ga pitao, da li ona pripada BiH", pojašnjava Knežević.

Upitan da li novi visoki predstavnik uopšte ima kapacitet da presiječe i riješi ovo pitanje, Knežević odbacuje mogućnost nametanja, ali podsjeća na ranije uspješne primjere iz praksu koji dokazuju da se kroz institucije može doći do rješenja.

"O novom visokog predstavniku, ne vjerujem ni u kakvo nametanje. Da vjerujem u žestok pritisak, pregovore, načine, to vjerujem da će biti. Bio je zajednički prijedlog da se nepokretna imovina, oduzeta, dodijeli opštinama kojima je oduzeta. To je takva jedna histerična reakcija bila na to. Mi smo zaboravili da je Petrič jednim dijelom relaksirao tu zabranu raspolaganju imovinom i da je krenulo. Imamo primjer Ambasade SAD u Sarajevu, ona je prošla kroz parlamentarnu proceduru, ugovorom Savjeta ministara je prodano, proglašeno interesom i kupljeno od strane SAD, dakle, može se", rekao je Knežević.

Blokada i alarmantno stanje u Ustavnom sudu BiH

Kao bivši predsjednik Ustavnog suda BiH, Knežević se osvrnuo na činjenicu da u ovoj instituciji i dalje nema sudija iz Republike Srpske, te je prokomentarisao nagomilane predmete i stalne tenzije u vezi sa ulogom stranih sudija.

"Ustavni sud je po svim ocjenama bio četvrti u Evropi po broju riješenih predmeta ušao u fazu da ima 13.000 neriješenih predmeta apelacije. Da li će biti popunjeno, da, kada i kako, to je druga priča. Ta silna priča oko međunarodnih sudija, Ustav je to davno predvidio, mogućnost kada se može. Uporedite sa situacijom strani sudija i tužioca u Tužilaštvu i Sudu BiH, ta histerija i panika da će se raspasti BiH i kada su otišli uz veliki plač i tugu, onda je nastavio sistem da funkcioniše", konstatuje Knežević.

Reformski procesi "ispod površine"

Govoreći o tome da li se trenutno u pozadini vode krupni politički i pravni procesi koji vezuju reformu Ustavnog suda, pitanje imovine i status OHR-a, on ističe da se u pravnim i političkim krugovima uveliko redefinišu pogledi na ustavni poredak zemlje.

"Vrlo se ozbiljno postavlja pitanje o načinu funkcionisanja BiH. Jedan sjajan kolega sa kojim se ne slažem u mnogo čemu, ali ga poštujem, je rekao da ovom Ustavu BiH nije dana šansa i očito je da se sve pokušalo, ali da šansa nije dana. Trebaće izvršiti reformu. Ti procesi su zajedno u toku. Ispod površine se viju ljudi koji su u drugom ešalonu, ali koji kreiraju druga mišljenja", smatra Knežević.

Problem nefunkcionalnosti VSTS-a i stav Venecijanske komisije

Na kraju razgovora, Knežević se dotakao problematike oko imenovanja i reforme Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), podsjećajući na dugogodišnji zvanični stav Venecijanske komisije prema međunarodnom upravljanju, ali i predlažući radikalan rez u pravosuđu.

"Venecijanska komisija je prije 20 godina rekla da je kancelarija visokog predstavnika prepreka i visoki predstavnik prepreka demokratskom razvoju zemlje. Ako zakon o VSTS-u bilo je tu dosta primjedbi, jedan tekst je u Predstavničkom domu, drugi u Domu naroda, ali ja mislim da je vrijeme da sahranimo ovaj mastodont koji se zove VSTS i da kao svi narodi u Evropi napravimo Visoki savjet sudstva i nezavisno disciplinsko tijelo", dodaje Knežević.

O pritisku i fokusu na instituciju OHR-a

Komentarišući političku i medijsku pažnju koja se u posljednje vrijeme vrtlogom diplomatskih aktivnosti usmjerila prema Kancelariji visokog predstavnika, Knežević se osvrnuo na svoju dugogodišnju pravnu karijeru i povukao paralelu sa sadašnjim trenutkom.

"Ovo prelazi iz jednog ozbiljnog posla u rijaliti šou. Da oko jednog, ipak samokadidovanja, imenovanja, jednog pa recimo birokrate, da se skupi ovoliko važnih diplomatskih ličnosti u BiH od predsjednika Evropskog savjeta, ministara, dvije ogromne države, ja ovo ovako ne pamtim", kaže Knežević.

Sukob Evrope i SAD: Borba za budućnost BiH ili sukob koncepata

Na pitanje šta se zapravo krije iza kulisa i da li otvoreno neslaganje između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa sudbinom OHR-a predstavlja ujedno i sukob oko same budućnosti Bosne i Hercegovine, Knežević nudi drugačiju perspektivu i naglašava da je riječ o sudaru dva politička pristupa.

"To sigurno nije sukob oko budućnosti BiH. Kada govorimo oko budućnosti BiH držimo se nekih premisa, opstanak u granicama, suverenitet itd. To je u saopštenju SAD jasno i izričito rečeno. To je sukob između dva koncepta. Jedan je 'nastavimo kao i do sada, pa će to sve nekako biti', a drugi je vrlo pragmatičan, a to je 'nastavimo kao do sada, imamo visokog predstavnika, pa ćemo vidjeti rezultate'. Taj drugi koncept govori da ne možete tražiti od BiH da samo ispunjava obaveze, a da joj ne dajete nikakva prava. Na kraju, postoji obaveza EU. Možda u banalnom primjeru, ali on to nije, to je život, recimo vozači koji su imali problem boravka EU, pa onda Trgovska gora, prelazak granica i novi sistem. Kompromis uvijek zahtjeva da obje strane budu jednako zadovoljne u onom dijelu u kojem kreću. Kakvo zadovoljstvo BiH da ima, kada bilo koju tačku koju dodirnite sa Evropom mi smo spotaknuti. Svako ko želi i priča da treba da riješi najteže stvari, poput ustavnog poretka i slično, a ne želi da rješava životne stvari, on ne želi ništa", jasan je Knežević.

Sjednica PIC-a i pitanje nasljednika: Landi, Ruger ili prelazno rješenje?

Uoči ključnih sastanaka Savjeta za implementaciju mira (PIC), javnost spekuliše da li će Antonio Zanardi Landi biti potvrđen kao novi visoki predstavnik, da li je on kompromisno rješenje, ili su u opticaju druga imena. Knežević analizira težinu američkog prijedloga i potencijalne scenarije u slučaju neimenovanja.

"Suviše je ozbiljna situacija u odnosu na SAD. Oni su kandidovali čovjeka koji je jedan od najviših funkcionera obavještajne zajednice, zamjenika krovne obavještajne organizacije, sa takvim imenima se ne igra, Rugera. Postoji mogućnost da se sutra imenuje ili ne. To sutra neimenovanje se grana na dvije strane, jedna je da ambasador Schmidt u nekakvom kapacitetu ostane do izbora imenovanja novog, a druga je mogućnost da zamjenik visokog predstavnika koji nije sporan, preuzme funkcionisanje institucije visokog predstavnika u punom kapacitetu", smatra Knežević.

Geopolitički uticaj i uloga velikih sila

Govoreći o diplomatskim lobiranjima iza zatvorenih vrata i eventualnom uticaju Ruske Federacije na procese u BiH, član Venecijanske komisije upozorava da se ozbiljna geopolitika ne smije posmatrati površno, te podsjeća na stvarne probleme građana, poput pitanja Trgovske gore.

"Ne možemo da se ponašamo kao da se igramo na kladionici. SAD su najjača i najuticajnija država svijeta. Nemoguće da SAD nisu obavile neki vid konsultacija sa Rusijom i Kinom. Ja vjerujem u ozbiljne razgovore. Zato je došao predsjednik Evropskog savjeta u BiH. Svi koji su stigli, neka odu u Novi Grad, da stanu 10 kilometara vazdušne linije ispred Trgovske gore i kažu nama da će sve biti divno i krasno sa radioaktivnim otpadom", kazao je Knežević.

Reakcije iz entiteta: Spisak želja ili stvarna uloga visokog predstavnika

Osvrćući se na oprečne reakcije koje stižu iz Republike Srpske i Federacije BiH u pogledu daljih procedura i izbora šefa OHR-a, Knežević objašnjava pod kojim uslovima bi profil novog visokog predstavnika mogao biti prihvatljiv za sve strane.

"Ja mislim da bi loše po državu bilo ako bi se sve svelo na to ko je šta na spisku želja napisao. Ako će visoki predstavnik biti medijator, pregovarač, inicijator, ako će biti glavni naš zastupnik pred organima EU i gura podršku BiH, onda nema problema ni sa RS. Govorim o imenovanju i daljom procedurom. Neke od reakcija ja ne razumijem", govori Knežević.