ADVERTISEMENT

Radi se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak te o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak podiže se prag za ulazak u režim malog preduzetnika sa 50.000 KM na 100.000 KM, izjednačavajući ga sa pragom za obavezni ulazak u sistem indirektnog oporezivanja, kao i sa pragom za paušal u Federaciji BiH.

Iz Vlade RS izmjene ovog zakona obrazlažu tako što navode da postoje mnogi samostalni preduzetnici koji zarađuju više od realno prikazanog stanja, odnosno, da postoje opravdani razlozi da se oni oporezuju prema stvarno ostvarenom dohotku. Dodaju da su oporezivanjem prema ekonomskoj snazi, koji je propisan Ustavom RS, oporezovani svi redovni preduzetnici i pravna lica koji obavljaju iste djelatnosti – 10% na osnovicu koja predstavlja razliku prihoda i rashoda.

“U predloženom zakonu, paralelno sa udovoljavanjem zahtjeva za podizanje praga za malog preduzetnika sa 50.000 KM na 100.000 KM, podignut je i donji iznos poreza koji je mali preduzetnik dužan da plati, sa 600 KM na 1.200 KM, uz izuzetak za najmanje preduzetnike čiji godišnji prihod ne prelazi 50.000 KM, zadržan je postojeći princip najnižeg iznosa poreza od 600 KM”, saopšteno je ranije iz Vlade RS.

Što se tiče izmjena Zakona o doprinosima, propisano je da se minimalna osnovica doprinosa za lica koja obavljaju samostalno djelatnost postepeno povećava sa dosadašnjih 60% prosječne bruto plate u RS na 80% prosječne bruto plate u RS, tako da će u 2025. godini osnovica doprinosa iznositi 70%, a od 1. januara 2026. godine iznosiće 80% prosječne bruto plate u RS.

Ovdje je Vlada napravila ustupak u odnosu na prvobitni prijedlog prema kojem je osnovica doprinosa od 80 odsto bila predviđena već od 2025. godine. Međutim, nakon održanog sastanka sa predstavnicima Zanatsko-preduzetničke komore i Privredne komore, Vlada je uvažila sugestije da ovo povećanje ne treba uvoditi odjednom, te je predloženo postepeno povećanje osnovice doprinosa.

“Takođe, utvrđuje se obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, a korisnici su prava na penziju, te za lica koja samostalnu djelatnost obavljaju kao dopunsku djelatnost, na osnovicu koja iznosi 30% prosječne bruto plate u RS. Ova lica su do sada bila u cijelosti oslobođena obaveze plaćanja doprinosa, međutim usljed potrebe sprečavanja nelojalne konkurencije ili suštinski njenog smanjenja, vodeći računa o pravičnosti i načelu ekonomske snage obveznika, uvodi se minimalna obavezu doprinosa za ova lica”, rekli su u Vladi RS.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, rekao je za Euronews BiH da su preduzetnici godinama tražili izmjenu Zakona o porezu na dohodak kako bi godišnji prihod malog preduzetnika, umjesto dosadašnjih 50.000 KM bio povećan na 100.000 KM, a Vlada im je taj zahtjev i ispunila.

“Oni su tu vidjeli i neke privilegije i htjeli su da nam uvedu nove obaveze. Prvo, sada se svi uvode u sistem fiskalizacije, i oni koja do sada nisu bili, to je najveći problem. Drugo, paušalci koji su plaćali porez do 600 KM, oni će i dalje plaćati 600 KM, a oni sa prihodima između 50.000 i 100.000 KM plaćaće 1.200 KM. Međutim, oni preduzetnici sa prihodom do 100.000 će plaćati porez po stopi od 2 odsto na osnovicu, što je značajna olakšica”, naveo je Bratić

Bratić kaže da su u razgovoru sa ministarkom finansija RS Zorom Vidović uspjeli da “izvuku” IT sektor iz okvira ovog zakona, odnosno, da oni i dalje ostanu u sistemu malog preduzetnika.

“Programeri se tek razvijaju, ta grana privrede krenula u ekspanziju, ne treba ih odmah u cvatu sasjeći. Treba ih pustiti da formiraju firme, da očvrsnu. Oni pamet mogu prodavati svagdje u svijetu, ne treba im ovo tržište, oni mogu raditi bilo gdje”, istakao je Bratić.

Bratić kaže da je ipak određen dogovor sa Ministarstvom finansija RS postignut.

“Sve što smo mogli ‘izvući’ od Vlade, uspjeli smo, ne možemo sve dobiti. Kada smo sve uobrazili, uspjeli smo na neki način da smanjimo namete i da ih ograničimo. Smatram da je to korektno urađeno. Šta će biti da lje, ostaje da se vidi”, istakao je Bratić.

Sastanak preduzetnika sa Stanivukovićem

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sastao se danas sa malim preduzetnicima sa područja ovog grada, a povodom najave Vlade Republike Srpske o donošenju hitnih izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima Republike Srpske.

Tom prilikom, gradonačelnik je poručio kako je cilj gradske administracije jedan, da se zaštite ljudi kojima je Grad pomogao kroz posljednjih nekoliko godina na više načina i kroz više linija subvencija.

"Zbog ovog zakona, sada imate situaciju da jednom malom preduzetniku, kojeg država treba da štiti, namećete nove namete i da je sada porez na dohodak veći pet puta. To su pare koje ovi ljudi nemaju, a porez na doprinose sada treba da bude veći za više od 60 odsto. Otkud to ljudima koji su tek na početku svog posla? To je ogroman pritisak za sve njih. Suština svega ovoga je jednostavna – dajte da ovi ljudi postaju srednji i veći preduzetnici, a onda kada osnaže i kada budu imali snage da plaćaju više toga, da onda od njih i raste ekonomija. Sada, oni su kao malo drvo na koje popnete čovjeka od 150 kilograma i koje pod tim pritiskom ne može da raste i da se razvija", rekao je Stanivuković.

Predsjednik Zanatsko preduzetničke komore regije Banjaluka Žana Arsić naglasila je kako samostalnim preduzetnicima nije drago kada dobiju novi namet, te da je tu prvenstveno kako bi zastupala prava svih preduzetnika.

"U Republici Srpskoj danas ima preko 26 hiljada malih preduzetnika, dakle to je 26 hiljada ljudi plus njihovi radnici i porodice, to su ljudi koji čuvaju socijalni mir u državi. Banjaluka ima oko šest hiljada preduzetnika i naravno da mi osjećamo veliku odgovornost i da ih moramo zaštititi. To je naša obaveza, prenstveno moja, uvijek ću stati ispred preduzetnika i zastupati njihova prava. Znam šta znači svaki novi namet. Šta da radimo i kako da povećamo plate našim radnicima, ako nam država stalno uvodi nove namete. Borili smo se da podignemo granicu ulaska u PDV, kako bi relaksirali poslovanje, kako bi funckionisali i podigli plate radnicima. Čekali smo godinu dana na to, a sada kada smo dočekli, dešavaju se nove promjene zakona po hitnom postupku", rekla je ona.