Sastanak američkih diplomata s parlamentarcima Federacije Bosne i Hercegovine o Južnoj interkonekciji izazvao je burne reakcije na političkoj sceni, kako domaćoj, tako i međunarodnoj.
ADVERTISEMENT
Energetska sigurnost, koja je ključan faktor za stabilnost i nezavisnost države, našla se u fokusu diskusija, ali i prijetnji koje dolaze iz Ambasade Rusije.
Podrška američkih zvaničnika i parlamentarna diskusija
Američki ambasador u BiH Michael Murphy i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a Alexander Kasanof predvodili su sastanak u Parlamentu Federacije BiH, na kojem su sudjelovali predstavnici svih parlamentarnih stranaka osim HDZ-a i HRS-a.
Zastupnici su se nakon sastanka obavezali da će čim prije omogućiti zakonske pretpostavke za izgradnju Južne interkonekcije.
Murphy je istaknuo značaj Južne interkonekcije za osiguravanje energetske nezavisnosti BiH, dok je Kasanof nakon sastanka izjavio:
“Jako dobar i koristan sastanak. Važnost Južne interkonekcije je ključna zbog energetske neovisnosti BiH. Bitno je da se prevaziđu pojedinačni politički interesi kako bi BiH imala stabilnu budućnost.”
Predstavnici opozicije, poput Dragana Miokovića i Admira Čavalića, podržali su prijedloge, ističući da se radi o projektu od suštinskog značaja za građane.
“Zima dolazi i ovo je prilika da se osiguramo od potencijalnih energetskih kriza,” rekao je Čavalić, dok je Mioković naglasio: “Ovo je projekat koji ne trpi odlaganje. Parlament mora hitno donijeti odluku.”
Reakcije Ambasade Rusije i odgovor Damira Arnauta
Nije trebalo dugo da reagira Ambasada Rusije u BiH, navodeći da se danas desio, prema njihovom mišljenju, nesvakidašnji događaj.
"Američki ambasador u pratnji emisara iz Washingtona su održali jasnu lekciju iz klasičnog neokolonijalizma. Okupivši zastupnike Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, oni su naredili da se hitno donese zakon o izgradnji takozvane Južne interkonekcije za transport američkog tečnog prirodnog plina u BiH. Pri tome na navedeni sastanak namjerno nisu bili pozvani legitimni predstavnici vodeće stranke konstitutivnog hrvatskog naroda u BiH. Više puta smo govorili o našim pristupima tome što se tiče rusko- bosanskohercegovačke saradnje u energetskoj sferi. Zato se nećemo ponavljati", naveli su iz Ambasade.
Ova izjava je izazvala žestoke osude, a Ambasador BiH u Njemačkoj, Damir Arnaut, ocijenio ju je kao “prestrašnu prijetnju” koja podsjeća na zloglasnu retoriku Radovana Karadžića iz 1991. godine.
Arnaut je naglasio da će ovakva agresivna politika Moskve biti posebna tema na sastancima koje ima s njemačkim zvaničnicima u Bundestagu, ističući sličnosti između trenutne situacije u BiH i Ukrajini.
“Ovaj zlokobni pokušaj povezivanja okolnosti u BiH s Ukrajinom predstavlja novu prijetnju koju međunarodna zajednica mora uzeti ozbiljno,” poručio je Arnaut.
Političke tenzije
HDZ BiH, čiji predstavnici nisu prisustvovali sastanku, zahtijeva osnivanje nove kompanije sa sjedištem u Mostaru kao nositelja projekta.
Ovo je izazvalo oštre reakcije, posebno američkog ambasadora Murphyja, koji je lidera HDZ-a Dragana Čovića optužio za podršku ruskim interesima.
HDZ, s druge strane, tvrdi da interesi hrvatskog naroda moraju biti uvaženi.
“Stvari se ne mogu rješavati ‘preko koljena’. Treba uvažavati interese sve tri strane,” izjavio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, naglašavajući da plinovod prolazi i kroz hrvatske teritorije u BiH.
Za Dodika neviđen cirkus, za Isaka neprihvaljtive poruke
Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, u svom stilu kritizirao je sastanak, nazvavši ga "neviđenim cirkusom".
Dodik je izjavio da je ovaj događaj dokaz da su institucije BiH preuzele "neformalne grupe stranaca", što je opisao kao oblik aneksije.
"Ministri, direktori agencija i predstavnici CIK-a polažu račune strancima umjesto institucijama BiH. To nije samo otužno, već i tragično," izjavio je Dodik, aludirajući na sastanak koji je održan bez predstavnika iz Republike Srpske.
Dodik je iskoristio priliku da još jednom kritizira Zapad i međunarodne organizacije u BiH, ističući da Republika Srpska neće podržati projekte koji nisu u interesu entiteta.
Federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak osudio je ruske poruke, ocijenivši ih neprihvatljivim:
“Ambasada Ruske Federacije nema pravo određivati vlastima BiH s kim će razgovarati. Bosna i Hercegovina je suverena zemlja, a ruski ambasador odavno je prešao granicu diplomatskog ponašanja. Njegove izjave predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.”
Isak je također dodao: “Ruska politika je galopirajući rak koji pokušava razoriti demokratske sisteme u Evropi. Mi donosimo odluke u interesu građana, a ne u interesu Moskve. Bosna i Hercegovina nije i nikada neće biti pokrajina Rusije.”