ADVERTISEMENT

Bećirović je rekao da je to jedan od najvažnijih datuma u istoriji Bosne i Hercegovini.

“Korijeni bosanske države su duboki i snažni. Mi smo ponosni na činjenicu da se zemlja Bosna već jedanaest stoljeća spominje u historijskim dokumentima. Za jedanaest stoljeća bosanske države preživjeli smo velike izazove i stradanja. Naša država je napadana, ali se uvijek hrabro branila. Naša država je rušena, ali je uvijek iznova obnavljana. Bosna i Hercegovina je kao feniks koji se diže iz pepela", poručio je, između ostalog Bećirović.

Član Predsjedništva BiH je u svom govoru izjednačio borbu učesnika Naroodnooslobodilačke borbe protiv nacista i fašista iz Drugog svjetskog rata sa ratovanjem Armije BiH iz rata u BiH 1992-1995. godine.

"Najveće poštovanje iskazujemo braniteljima koji su od 1941. do 1945. obnovili državnost Bosne i Hercegovine, kao i borcima koji su od 1992. do 1995. odbranili nezavisnost naše države. Oni su najzaslužniji za opstanak naše domovine i činjenicu da je Bosna i Hercegovina danas punopravna članica UN-a", rekao je Bećirović.

Bećirović se zahvalio prijateljima BiH i dijaspori.

“Milioni naših ljudi žive i rade u Sjedinjenim Američkim Državama i širom svijeta. Oni nisu zaboravili Bosnu i Hercegovinu. Mi smo jedna duša jedne jedinstvene države. U narednom periodu još snažnije ćemo povezivati Bosnu i Hercegovinu i njenu dijasporu", kazao je.

Bećirović tvrdi da ne postoji nijedna mapa Evrope “u zadnjih 1.100 godina na kojoj nema Bosne ili Bosne i Hercegovine.”

"Primjera radi, u vrijeme kada je srednjovjekovna bosanska država postala kraljevina, 1377. godine, bilo je samo petnaest kraljevina u Evropi. Danas u Evropi ima 49 država. Dakle, kada većina evropskih država nije postojala, Bosansko kraljevstvo je bilo jedno od šesnaest evropskih država – kraljevina. Naša je čast i obaveza čuvati i graditi državu tako slavne i duge prošlosti. Naša je čast i obaveza boriti se za nove generacije koje će biti svjesne svoje prošlosti, ali okrenute prema budućnosti", kaže on.

Za Bećorovića, Dan državnosti Bosne i Hercegovine, koji se ne slavi u Republici Srpskoj gdje kažu da BiH nema jedinstveni zakon o praznicima, jeste praznik koji simbolizira borbu za ljudska prava i građanske slobode svih građana i naroda.

"Obnova državnosti Bosne i Hercegovine je besmrtno djelo najnaprednijih ljudi tog vremena. To je neuništiva tekovina bosanskohercegovačkih antifašista koji su bili globalno priznati i zaslužni dio svjetske antifašističke koalicije. Suštinske poruke ovog praznika su mir, jedinstvo, ravnopravnost i ljudska prava. Ove ideje danas su aktuelnije nego ikada", dodao je.

Bećirović takođe smatra da su put u NATO i EU želja i očekivanje svih građana Bosne i Hercegovine.

"Nastavit ćemo djelovati odgovorno, s pogledom u budućnost. Ljudi širom naše prelijepe države traže mir, sigurnost, ekonomski razvoj i bolji životni standard. Da bismo ispunili njihova očekivanja moramo ubrzati put Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo NATO-a i EU. Važno je da ne odustajemo od ostvarenja sna, vizije evroatlantske i demokratske Bosne i Hercegovine, željne budućnosti, svjesne svoje prošlosti. Vrijedno ćemo nastaviti raditi da naša država postane izvorište dobrih ideja i pozitivnih projekata. Novim generacijama poručujemo da nema nemogućih ciljeva. Postoje oni koji vjeruju u pozitivne ideje i oni koji ne vjeruju. Postoje optimisti i pesimisti. Mi vjerujemo u pozitivne ideje, mi smo optimisti. Sretan nam Dan državnosti Bosne i Hercegovine", zaključio je Bećirović.

Zasjedanje ZAVNOBIH

Tokom Drugog svjetskog rata, 25. novembra 1943. godine održana je prva sjednica Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu. Na zasjedanju su izabrana 172 odbornika iz svih tadašnjih srezova BiH.

Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem kao predsjednikom.

U rezoluciji ZAVNOBIH-a, koja je glavni dokument, između ostalog, ističe se da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo, ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, "koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata".

Na drugom zasjedanju u Sanskom Mostu, od 30. juna do 2. jula 1944. godine, ZAVNOBiH se konstituše u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, u najviši organ vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Podsjećamo, BiH nema zakon o praznicima na državnom nivou, već postoje zakoni o praznicima Federacije BiH i Republike Srpske. U Republici Srpskoj se 25. novembar ne obilježava kao praznik niti kao Dan državnosti BiH.