O efektima neradne nedjelje, zaključavanju cijena osnovnih životnih namirnica, cijeni peleta, radu federalne vlade ali i drugim aktualnim temama, razgovarali smo sa federalnim ministrom trgovine Amirom Hasičevićem.
ADVERTISEMENT
Godinu dana je prošlo od uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH. Bilo je dosta kritika. Na pitanje kakvi su efekti te mjere, Hasičević kaže da će 17. biti puna godina od primjene ovog zakona u trgovinama.
"Pratimo stalno stanje na terenu, taj zakon je donesen u saglasnost sa sindikatima trgovačkih radnika, u saglasnost udruženja poslodavaca sektora trgovine.
Trgovina je stabilna, nije bilo pada prometa, nije bilo pada nezaposlenosti, znači govorimo o stabilnosti tržišta. Neradna nedjelja ostaje. Imamo stalni rast, jedan kontinuirani rast proizvodnje", rekao je Hasičević.
O inflaciji
Što se tiče same inflacije, Hasečić ne može reći da je Europa jeftinija što se tiče cijena u trgovinama, ali najmanju stopu u regionu inflacije, tvrdi, ipak ima Federacija.
Dodaje da je ova Vlada FBiH zauzela stav da probaju napraviti jednu pravedniju ekonomiju.
"Ako govorimo o sektoru trgovine, ona ima oko 100 hiljada zaposlenih, od toga je u trgovini 85 i u maloprodaji 62 hiljade zaposlenih. Odgovorno tvrdim je da je trgovina u Federaciji stabilna. Stabilnija možda nego ikad prije. I evo, ti efekti nisu pokazali, odnosno uvođenje neradne nedjelje nije pokazalo nikakve negativne efekte. Opozicija je često spočitavala da je došlo do smanjenja broja radnih mjesta, kada govorimo o neradnoj nedelji. Negdje oko između 1,5% je došlo do smanjenja. Govorimo od novembra prošle godine. Mi imamo sa desetim mjesecom zadnje podatke. To je negdje oko 1.500 radnika. Ali evo, pratili smo po mjesecima. Objavit ćemo detaljnu analizu", rekao je ministar.
Najavio je promjene u zakonu o unutrašnjoj trgovini
"U julu, što se tiče Federalnog ministarstva trgovine, pripremljene su izmjene zakona u unutrašnjoj trgovini gdje smo, između ostalog, predvidjeli da mogu da rade nedjeljom samostalne trgovačke radnje pod uvjetom da rade vlasnici, odnosno članovi njihovih porodica, a ne uposlenici. I time bi nekako zadovoljili sve strane, zadovoljili bi pravo radnika na nedjeljni odmor, ali zadovoljili bi i pravo na rad malim trgovačkim objektima", kaže Hasičević.
Zaključavanje cijena
Još je na snazi akcija zaključavanja cijena za 65 osnovnih životnih namirnica.
"Trgovci su pokazali neku društvenu odgovornost. Dugo su zaključane cijene bile dobrovoljna akcija, a u zadnjih šest mjeseci mi smo donijeli odluku, tako da je to odluka sa zakonskom snagom, gdje smo ostavili mogućnost da mali uzmu deset osnovnih artikala sa tog spiska od 65. Negdje između 50 i 60 maraka je ušteda, u odnosu na prethodne cijene prije zaključavanja. Na primjer, zaključali smo ulje na cijenu 3,15 KM, a drugo ulje košta 3.20 KM. Kupci kažu da im nismo pomogli s tim. Pa ja kažem da nismo zaključali ovo na 3,15 KM, onda bi se najvjerovatnije cijena tog ulja oko 4 KM kretala", rekao je Hasičević.
Akcija traje do 31.12., a ministar je rekao da su pri završetku "beta faze" jednog digitalnog projekta praćanja cijena.
"Mislim da ćemo probati da napravimo, jedan bolji model. Da ćemo uraditi jednu grupu osnovnih artikala, koja će jednostavno biti dostupna putem aplikacije svim potrošačima u Federaciji, gdje ćete za određeni proizvod ili grupu proizvoda, na određenom mjestu, moći dobiti poređenje cijena" najavio je Hasičević.
"Osnovni cilj je ponuda i potražnja. Međutim, naša ponuda ipak ima određenu, moram biti pažljiv kad kažem, zato što postoji zakon o konkurentskom vijeću, ali ima jednu koncentraciju. Znači, nama je bitno da razbijemo tu koncentraciju, odnosno da potražimo i dostavimo više informacija. Moramo se više educirati, i mi sami kao potrošači, moramo se informisati na koji način se uopšte formiraju cijene i na koji način se pokrivaju svi ti troškovi, distribucije i svega ostalog", dodao je ministar.
O cijenama peleta
Hasičević kaže da su ograničili cijenu peleta na 480 plus PDV i dobili su obećanja od proizvođača da će oni, između ostalog, omogućiti snabdijevanje.
"Do kraja mjeseca, u narednih desetak dana, uvodimo jedno sistemsko rješenje, ono što je u nadležnosti Federacije, a to je da će nam svi proizvođači i distributeri morati prijavljivati mjesečno, odnosno svaku promjenu cijena peleta. I to će biti objavljeno zvanično na internet stranici, tako da ćemo na taj način uvesti jedno sistemsko praćenje i zaliha, ali i cijena peleta", rekao je Hasičević.
Na pitanje da li bi Federacija BiH trebala donijeti strategiju za razvoj trgovine, Hasičević kaže da, ali strategija je već prvi radni tekst.
"Draft te prve strategije je urađen, a to radimo sa Akademskom zajednicom, sa predstavnicima porezne uprave, sa predstavnicima poslodavaca, jedna široka grupa. Mi ne možemo pristupiti Evropskim fondovima vezano za trgovinu bez izrade te strategije. Već smo imali neke informacije samo u jednoj godini da smo propustili priliku od 11 miliona eura, a to bi se odnosilo na digitalizaciju i zaštitu potrošača", kaže Hasičević.
Hasičević je predstavljajući Vijeća za strane investicije federalne vlade. Na pitanje postoji li interes za stvaranje slobodnih trgovinskih zona? Kako ovo može prvenstveno pridonijeti ekonomskom razvoju?, Hasičević kaže:
Amir Hasičević (Izvor: Euronews)
"Pojavio se veliki interes, ja sam primio iz Goražda delegaciju, gdje stvarno imamo značajne ulagače, tu je bilo više od 200 miliona eura ulaganja i to je jedno neperspektivno područje koje je bilo neperspektivno. Govorimo o općini Prača, zamislite takvu jednu vrstu investicije, onda se pojavi stotinu nekih administrativnih prepreka i evo, radimo na tome.
Čitavu ekipu ljudi stavio sam na raspolaganje, govorim o ekipi iz Federalnog ministarstva trgovine, zato što imamo zakon na državnom nivou i iz tog zakona su proizašli zakoni o slobodnim zonama u Federaciji.
One izmjene koje bi mi trebali da donesemo, a da ubrzamo, ne možemo, a da to nije urađeno na državnom nivou. Nažalost, svjedoci smo kako funkcionišu ovi dogovori na državnom nivou. Žao mi je što je tako. Mi ćemo gledati da zakažemo sastanak sa resornim ministrom i direktorom indirektnog oporezivanja, odnosno od države BiH, da vidimo zato što je sve više i više zahtjeva za slobodnim zonama, ljudi pokazuju potrebu za investiranjem ovdje.
I ono što je, kako bih rekao, jedan ohrabrujući podatak, dobili smo u Vijeću stranih investitora podatke, radili smo neku analizu i sa agencijom. 85% ostvarene dobiti u Federaciji stranih ulagača se reinvestira, znači ostaje u Federaciji. To govori o značaju stranih investicija. Naravno, govorimo o zaposlenosti i o tome da strani investitori donose i strano tržište, odnosno sigurnost plasmana.
O aferama u Vladi FBiH
Hasičević je za Euronews prokomentariosa i kakav je tranutno način funkcionisanja Vlade FBiH, je su u fokusu javnosti dvije moguće afere koje istražuje pravosuđe, pogodovanje pri zapošljavanju, dobivanju poslova, pa imamo i federalnog premijera, dopremijera Vojina Mijatovića.
"Kao federalne institucije, mi stvarno radimo u punom kapacitetu. Negdje vidim da ima malo prebukiranosti, ima prezauzetosti. Ne želim uopšte da ove administrativne prepreke koje sam malo prije naveo, a radi se uvijek o političkim usaglašavanjima, dovedem s ovim. A što se tiče ovih afera koje pominjete, uvećana afera odnosno ovoga što po medijima ovih dana čujemo. Ako ćemo stvarno i ako je stvarni motiv da to riješimo – problem nepotizma, problem tendera, problem stranačkih zapošljavanja – naravno, bezuvjetno je da podržavam rad ovih organa. A evo, ne želim lično da iznesem komentar koliko je neko kriv ili nije, niti je to na meni.Ja čvrsto vjerujem u ovo što radi premijer, odnosno u dobru volju i dobru namjeru.
Sada, znate, nije moje – 20 godina sam sudski vještak, pa se nagledao svakakvih tih situacija – ali, kažem, nije moje da odlučujem o tome šta je komunikacija na nivou urgencije ili utjecaja, a šta je komunikacija na nivou koordinacije.Evo, to će reći nadležne službe, zaključio je Hasičević.