ADVERTISEMENT

Tri decenije kasnije, to je dokument koji se i dalje dvojako čita. Za jedne, Dejton je temelj mira i opstanka Bosne i Hercegovine.

Za druge – kočnica svakog napretka. U trenutku kada BiH pokušava otvoriti pregovore s Evropskom unijom, političke rasprave se i dalje često vraćaju na isto pitanje: šta zapravo piše u Dejtonu i da li ga je potrebno mijenjati?

Dokument koji je donio mir, ali i stalne političke sukobe. Trideset godina kasnije, Dejton se sve češće čita kao spisak nadležnosti – ko ima pravo na šta i ko je kome šta oduzeo. U Republici Srpskoj smatraju da je izvorni dejtonski Ustav odavno prekršen – na štetu Srba.

„Mislite li da će Amerikanci odustati od Dejtona? Pa mislim da ova ekipa nema razloga da to drži. To je propalo sve. Mi smo jedini držali Dejton, a Muslimani su rekli da je to za njih luđačka košulja – i ta luđačka košulja očigledno sve više steže njih, a ne nas“, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

Dok Banjaluka traži povratak na izvorni tekst sporazuma, često nazvan i slovo Dejtona, optužuje Sarajevo da težnjom ka duhu sporazuma pokušava stvoriti centralizovanu državu.

Sarajevo, s druge strane, poručuje da implementacija Dejtona nije uklonila prijetnje po stabilnost države.

„Bez promjene ustavnih rješenja BiH ne može računati na dugoročnu stabilizaciju i brži razvoj. Našoj državi je neophodna demokratska reforma – državna, društvena i ekonomska“, kazao je Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.

I tri decenije kasnije, uloga međunarodne zajednice u BiH ostaje ključna. U Mostaru podsjećaju da 1995. godine niko nije računao na slučaj Komšić, te konstantno pozivaju na legitimno predstavljanje.

„Objektivno smo mi Dejtonom dobili jedan paralelni sustav vlasti. Uz ono što je demokratski, dobili smo i instituciju međunarodnih predstavnika u skoro svim institucijama vlasti – od Ustavnog suda, preko pravosuđa, kao savjetnika“, naveo je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

U Banjaluci je povodom 30 godina od potpisivanja Dejtona otvorena i međunarodna naučna konferencija. Prema provedenim istraživanjima, građani sve manje vjeruju da ovakav sistem može funkcionisati.

„Ako uzmemo pitanje funkcionalnosti BiH, tu su sve tri grupe odgovorile sa više od 80 posto da je BiH disfunkcionalna zemlja. Tako su ljudi, većinski bez obzira na etničku pripadnost, odgovorili – ali to ne znači da BiH mora da se raspadne“, navela je Ekatarina, direktorica Centra za mediteranske studije Visoke škole za ekonomiju i savjetnica Fonda Aleksandra Gorčakova.

I dok političari raspravljaju o nadležnostima, građani čekaju funkcionalnu državu. O rješenjima – mišljenja su i dalje podijeljena.

Građani iz Banjaluke poručuju: "Nije ništa donio, i dalje smo jedna kolonija i ostaćemo kolonija", "Nije narušeno ništa, samo RS niko ne smije da dira", "Mi smo ga sami uništili na našim organima. Okvirni Dejton je bio povoljan za sva tri konstitutivna naroda. Devedeset nadležnosti koje je RS imala prešle su na državni nivo."

Iz Sarajeva poručuju da se nakon 30 godina Dejtona ništa nije promijenilo – samo je gore. "Mora se napraviti revizija. Ništa mi ne možemo učiniti ovdje bez intervencije međunarodne zajednice, koja nas je ovako nakaradno ustrojila da ne možemo funkcionisati", kaže jedan Sarajlija.

Temelj države ili njena luđačka košulja – diskusije o sporazumu koji se naziva američkim čedom ne prestaju.

Nedavna sjednica Savjeta bezbjednosti UN o BiH nije donijela konkretne zaključke, ali jeste jasne tendencije: potreban je dogovor domaćih lidera i nastavak puta ka evropskoj budućnosti.