Novi dan - novi problem. Bosna i Hercegovina se suočava s rizikom da završi na sivoj listi međunarodnih finansijskih institucija zbog kašnjenja uspostavljanju registara stvarnih vlasnika u BiH. Na okruglom stolu koji je organizovao Transparency International, stručnjaci iz oblasti prava, finansija i ekonomije, te predstavnici institucija upozorili su da je to jedan od ključnih koraka u borbi protiv korupcije i pranja novca.
ADVERTISEMENT
Sadmir Zarović, programski menadžer Transparency Internationala, rekao je da još uvijek nisu ispunjene zakonske obaveze da se uspostave ove vrste registara.
"Mi želimo na ovaj način zapravo da stavimo na dnevni red i ovo pitanje, koje predstavlja jedan od ključnih uslova za očuvanje trenutnog stanja. Pored ovog pitanja, postoji i niz drugih koji se tiču pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, a koje je potrebno ispraviti do februara naredne godine kako BiH ne bi završila na sivoj listi, što je trenutno jedna velika prijetnja", poručio je.
Registar stvarnih vlasnika je centralna elektronska baza podataka koja sadrži podatke o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih lica, poput firmi, udruženja i fondacija. Cilj mu je spriječiti pranje novca i finansiranje terorizma te osigurati transparentnost vlasničkih struktura. Podaci uključuju ime, prezime, datum rođenja, državljanstvo i udio u vlasništvu, a javnost ima besplatan uvid u te podatke.
Zarović navodi da je stvarni vlasnik vrlo kompleksno pitanje i definisano je zakonom, koji kaže da se stvarnim vlasnikom smatra svaki pojedinac koji ima više od 25 posto udjela ili prava u određenoj kompaniji. Da bi se kompanija registrovala, moraju se dostaviti podaci o imenu i prezimenu, državi rođenja i državi boravka stvarnog vlasnika.
"To je posebno važno u kompleksnim strukturama privrednih društava, gdje jedna kompanija može biti vlasnica druge, a ta druga vlasnica treće. Dakle, stvarni vlasnik kompanije A je posredno i stvarni vlasnik kompanije C, o kojoj se govori", naveo je.
Shema 1 (Grafička obrada: OpenAI)
Advokat Branko Marić kazao je za Euronews BiH da na zapadu postoji mogućnost razlikovanja nominalnog i stvarnog vlasnika – gdje postoji neko ko je nominalni vlasnik i neko ko je stvarni vlasnik. Međutim, to trenutno nije slučaj u BiH.
"Kod nas, po našem pravu, postoji registar vlasnika i to je registar poslovnih subjekata koji se nalazi u svakom općinskom sudu. Pretpostavka je da su registrirani vlasnici i stvarni vlasnici. Postoji mogućnost da postoji neki prikriveni vlasnik, pa da je neko isturio drugog. Međutim, sa stanovišta važeće legislative, bez obzira na odnos tog vlasnika koji je sada upisan u registar i eventualno nekog prikrivenog vlasnika, sa stanovišta propisa, samo onaj koji je u registru poslovnih subjekata smatra se stvarnim vlasnikom firme. Kod nas se može utvrditi ko je krajnji vlasnik", naveo je.
Pojasnio je da se uvijek može reći da jedno privredno društvo ima svog vlasnika, drugo društvo ima svog vlasnika i na kraju negdje stoji neko fizičko lice.
"Kod nas, kada želite otvoriti račun društva u banci, sve banke, zbog poštovanja propisa o pranju novca, moraju utvrditi ko je krajnji vlasnik. Ako postoji privredno društvo u Bosni, a potom drugo privredno društvo u Austriji, mora se dokazati ko je njegov vlasnik i onda postoji fizičko lice koje je vlasnik tog privrednog društva u Austriji. Banci se mora dokazati taj slijed da bi se otvorio račun i na taj način može se utvrditi ko je krajnji vlasnik. To nije potrebno u registru poslovnih subjekata – tamo je dovoljno dostaviti registraciju društva iz inostranstva i to je to. Jedino što postoji je mogućnost da se traži, i u registru poslovnih subjekata, da se dokaže ko je krajnji vlasnik", istakao je Branko Marić.
Digitalizacija protiv pranja novca
Ambasadorica Češke Republike Jana K. Lolić Šindelková rekla je koje su tri stvari ključne, prema njenom mišljenju, kako bi je počela prava borba protiv pranja novca.
"Prvo — stvarna politička volja, da zaista želite da se uhvatite u koštac s tim. Drugo — veoma važna je legislativa, o čemu je već bilo govora. Treće — iako se to obično s tim ne povezuje — digitalizacija. Vi ne možete podmititi kompjuter. Što vam je zemlja više digitalizovana, to imate manje korupcije i pranja novca", kazala je.
Aleksandar Mastilović, ekspert za digitalnu transformaciju, smatra da digitalizacija može transformisati uspostavljanje i upravljanje registrom stvarnih vlasnika iz klasične administrativne obaveze u alat za ekonomski integritet i transparentnost.
"Kroz centralizovani digitalni registar, koji se povezuje s bazama podataka poreskih uprava, sudskih registara i bankarskih sistema, omogućava se automatizovana verifikacija vlasničkih struktura i sprečavanje pranja novca. Ključ je u interoperabilnosti i korištenju naprednih tehnologija — API integracija, blockchain za nepromjenjivost podataka i AI za analizu kompleksnih vlasničkih lanaca. To je najjednostavnije opisano tako da bude razumljivo široj javnosti iako je u pozadini složen sistem upravljanja i izgradnje pravnog okvira sa kontrolokm pristupa i službenih ovlašćenja", poručio je.
Shema 2 (Grafička obrada: OpenAI)
On navodi da Bosna i Hercegovina trenutno zaostaje za prosjekom Evropske unije u segmentu digitalne transformacije javne uprave za otprilike jednu deceniju, posmatrano kroz indekse poput DESI (Digital Economy and Society Index).
"Ključni izazovi su fragmentirana institucionalna nadležnost, neujednačena IT infrastruktura i nedostatak centralizovanog strateškog upravljanja digitalizacijom. EU danas gradi digitalnu uniju zasnovanu na interoperabilnosti i jedinstvenom digitalnom identitetu, dok BiH tek uspostavlja temeljne registre i zakonske okvire. Međutim, upravo to otvara prostor da preskočimo određene faze — da ‘leapfrogujemo’ tehnologije i implementiramo savremena, cloud-native i interoperabilna rješenja odmah, umjesto da repliciramo zastarjele EU modele", naveo je.
Politička volja i sistemska slabost
Nažalost, nerijetko u Bosni i Hercegovini postoje dobri zakoni, ali se ne postupa u skladu sa njima. Jana K. Lolić Šindelková tvrdi da bi ulazak u Evropsku uniju mogao promijeniti tu praksu.
"Ne možete kod nas biti političar, a da vam se "gleda kroz prste". To više ne ide. Znate zašto? Kako ulazite u EU, vi prilagođavate legislativu, prilagođavate praksu i — što je najbitnije — gradite svijest kod ljudi, kod sudija, kod javnosti, kod istraživačkih novinara. Kod nas se štite oni koji prijave da se nešto desilo. Kod nas, naravno, postoje i dalje ljudi koji se mogu podmititi, ali to izlazi u javnost i procesuira se. Nikada ne možete potpuno iskorijeniti neku pojavu, ali možete značajno suziti prostor u kojem se takvi ljudi kreću", poručila je.
Ekonomski stručnjak i federalni parlamentarac Admir Čavalić rekao je za Euronews BiH da smatra kako nema političke volje da se registar stvarnih vlasnika uopšte uspostavi.
"Ovdje govorimo o državnom nivou. Vjerovatno postoje određeni pritisci, interesne grupacije koje žele zaustaviti, blokirati ili osporiti uspostavu registra. Razlozi su, naravno, očigledni i jasni. Dakle, suština postojanja samog registra podrazumijeva da se može identificirati ko su zaista fizička lica koja su vlasnici ili imaju kontrolne pakete u nekim pravnim licima. Iz navedenog je evidentno da postoji izuzetna motivacija da se blokira uspostava navedenog registra kako bi se sakrile određene informacije ili tragovi vlasništva", naveo je.
Čavalić je pojasnio da, kada govorimo o prijetnji završavanja na takvoj sivoj listi, eventualne posljedice se prije svega odnose na troškove finansijskih transakcija.
"Povećavaju se troškovi koji prate finansijske tokove, odnosno čitav platni promet postaje skuplji preko noći za građane i pravna lica u BiH. To dodatno otežava i druge procese koji su naslonjeni na ekonomiju. Prije svega vanjskotrgovinske odnose i robnu razmjenu, ali svakako i strane investicije, jer se otežava poslovanje sa zemljama koje su na listi. Uopšteno posmatrano, nije dobro biti na takvoj listi. Ako bi BiH do toga došla, a mislim da neće, jer će se vjerovatno u zadnji čas politički odlučiti da se nešto učini – vjerovatno će se barem usvojiti neki zakon, makar kao privid rješenja. Ali ako bi se to ipak desilo, to bi Bosnu i Hercegovinu daleko udaljilo od Evrope i standarda zemalja članica Evropske unije, kada govorimo o finansijama, praćenju transakcija, sprečavanju pranja novca i slično", istakao je Čavalić.
Siva lista MONEYVAL-a (Komitet stručnjaka za evaluaciju mjera protiv pranja novca) identificira zemlje koje aktivno rade s FATF-om (Radna grupa za finansijske akcije) na rješavanju strateških nedostataka u svojim režimima za suzbijanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Kada FATF stavi jurisdikciju pod pojačani nadzor (tj. na sivu listu), to znači da se zemlja obavezala da će brzo riješiti utvrđene strateške nedostatke u dogovorenim rokovima i da je podložna pojačanom nadzoru.
Lekcija Češke
Marek Hromi, glavni analitičar u češkoj kancelariji Transparency Internationala, poručio je da, iako evropska legislativa nije savršena, može pomoći BiH u borbi protiv pranja novca.
"Prva stvar koju bismo htjeli da postignemo jeste da se zakoni u Bosni i Hercegovini usklade s legislativom Evropske unije. To je cilj koji bismo željeli da podržimo. Glavna osnova jeste da se svi zakoni u Bosni i Hercegovini usklade s evropskim zakonodavstvom. Evropska legislativa nije savršena — postoje određene praznine koje je potrebno popuniti. Mi u Češkoj Republici imamo iskustva s tim procesom i želimo da ta iskustva prenesemo u Bosnu i Hercegovinu. Dakle, EU legislativa nije potpuna, ali mi želimo da pomognemo da se unaprijedi i da se koristi ono što smo mi naučili iz našeg iskustva. Glavna tačka našeg angažmana odnosi se upravo na borbu protiv pranja novca. Ukoliko Bosna i Hercegovina bude napredovala u tom procesu i uskladila se s evropskim standardima, to će značiti i veći priliv sredstava i podrške. Mi želimo da to zajedno postignemo", kazao je.