ADVERTISEMENT

On kaže da ga se pokušava diskreditovati kroz niz netačnih i proizvoljnih tvrdnji. Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) odbacio je zahtjev Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, ocijenivši da nije riječ o povredi njegovih individualnih prava, već o pokušaju osporavanja ustavne i izborne strukture države.

U dijelu presude se navodi da se Kovačević tokom postupka upustio u neprimjerene napade na sudije, tadašnjeg predsjednika Suda, vladine agente i visokog predstavnika. Sud je to ocijenio kao pokušaj zastrašivanja i izražavanje prezira prema instituciji.

“Nisam nikada zastrašivao bilo koga, pa tako ni Visokog predstavnika, osim ako on ne misli da sam ja osobno organizator, a ja kažem da nisam i to ni na koji način, troje demonstracija ili protesta pred zgradom OHR-a. Na jednom od protesta, bio sam govornik, ali na način da sam interpretirao ono što je njemačka televizijska kuća ZDF prikazala u svojoj polusatnoj emisiji, govoreći o Christianu Schmidtu i njegovim ideološkim sklonostima. Te detalje, prenio sam shodno informacijama iz te emisije televizije ZDF. Ni na koji način nisam vrijeđao ili uputio bilo kakve ružne riječi prema niti jednom od troje predsjednika Velikog vijeća, ni u mojim javnim nastupima niti u mojim podnescima”, naveo je Kovačevič

Ono što je, kako kaže, uradio, jeste je zahtjev za izuzećem nekadašnje predsjednice Evropskog suda za ljudska prava, Siofre O'Leary, nakon što su mediji prenijeli informacije o njenim sastancima sa premijerom susjedne zemlje.

“Gdje sam izrazio sumnju u njenu eventualnu pristrasnost, što je u veoma čudnim proceduralnim okolnostima odbijeno. Isto je radila i druga strana, koja je tražila izuzeće sudije Farisa Vehabovića, koji je u raznim medijima i od različitih političkih aktera pretrpio niz uvreda i o tome niko ništa. To vrijeđanje sudije Fehabovića traje godinama, ne samo u ovome predmetu i o tome opet niko ništa iz Strazbura”, rekao je Kovačević.

Kazao je da je tokom postupka uputio podnesak tadašnjem predsjedniku Evropskog suda za ljudska prava, gospodinu Marku Bošnjaku, sa zahtjevom da se ne uvaži mišljenje Visokog predstavnika u svojstvu Treće strane, “jer je isti postupio izvan instrukcije predsjednika Suda, da dostavi mišljenje na maksimalno 10 stranica teksta i da ne smije ulaziti u meritum predmeta”.

“Instrukcija je data u skladu sa Pravilima suda. Visoki predstavnik dostavio je 600 stranica i ulazio je u meritum predmeta, suprotno instrukciji predsjednika Suda, gdje sam iskazao bojazan u njegovu eventualnu pristrasnost, ali na primjeren način bez bilo kakve insinuacije o mogućoj uvredi”, naveo je Kovačević., dodajući da se u ovom predmetu, promijenilo se troje predsjednika Velikog vijeća i nekoliko sastava tog istog Velikog vijeća.

Osim toga, kaže dalje, nigdje se ne navodi da su njemu zimus upućene prijetnje smrću, zbog ovoga predmeta, što je, navodi, prijavio nadležnim policijskim organima.

“Gdje je o tome slovo u samoj presudi, u kojoj se tvrdi da ja nisam imao status žrtve, priječeno mi smrću. Za dokazivanje statusa žrtve koristio sam presudu Zornić, pa je gospoda Azra Zornić upravo iz toga razloga bila dijelom moga pravnog tima, jer sam koristio argumentaciju potpuno istovjetno kao i ona, dok Sud govorio presudi Sejdić-Finci. Dakle, meni se prijeti smrću i tome niko ništa, ali zato se na nivou insinuacija meni spočitava neko neprikladno ponašanje. Nevjerovatno, netačno i neodrživo”, podvukao je Kovačević.

Govoreći o samom postupku, ističe da Sud tvrdi kako nije dokazao diskriminaciju, iako, prema njegovim riječima, presuda sama priznaje da se izbori u dva entiteta provode na različite načine.

"Opet nevjerovatno", dodaje.

Sud je njegov predmet okvalifikovao kao "actio popularis", što Kovačević odbacuje: "Jasno dokazujem da je izbor za Predsjedništvo BiH etnički i teritorijalno ograničen, te da sam pogođen jer ne mogu u cijelosti glasati za sve kandidate, a za kandidate za Dom naroda ne mogu nikako."

On tvrdi da mu se neutemeljeno spočitava da je imao cilj izazvati ustavne promjene

"Da li su i drugi apelanti Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić isto tako nastojali da svojim presudama iniciraju ustavne promjene? Koja je tu razlika u odnosu na mene? Nikakva", kaže on.

Kovačević je podsjetio i na dopis zamjenika predsjedavajuće Savjeta ministara Zukana Heleza ESLJP-u, u kojem se navodi da Savjet ministara nikada nije razmatrao niti utvrdio stav o ovom predmetu.

"Niti slova o tom pismu gospodina Zukana Heleza, kao ni o pismu ESLJP-u od strane predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, kojim je jasno Sudu kazao da je ustavna nadležnost Predsjedništva BiH da imenuje sve predstavnike države pred međunarodnim organizacijama, pa tako i agente BiH pred ESLJP-om. Zar su ta pisma skrivena od drugih sudija ili je neko odlučio da nisu relevantna? Ako jeste, onda se postavlja pitanje, ko i zašto?", pita se Kovačević.

Na kraju navodi da pet izdvojenih mišljenja sudija Evropskog suda za ljudska prava, govori da tamo ima i onih koji razumiju njegove namjere te da su pažljivo pročitali njegovu argumentaciju.

“U prvostepenom postupku bilo je samo jedno izdvojeno mišljenje od 7 sudaca, što je 15%, dok je ovih 5 izdvojenih mišljenja u odnosu na 17 sudaca, nekih 30 %, što mi je za sada dovoljan pokazatelj opravdanosti moga predmeta i moje argumentacije. Ima toga još, biće prilike”, poručio je Kovačević.