Nedavno je na društvenim mrežama objavljen snimak video nadzora iz ugostiteljskog objekta u Banjaluci na kojem se čuju glasovi. Snimak, koji je očigledno preuzet sa nadzorne kamere, izazvao je pažnju jer prikazuje primjenu sile od strane policije nad gostima, ali takođe i zbog otkrića da nadzorne kamere u kafićima snimaju i zvuk.
ADVERTISEMENT
Ovo je otvorilo niz pitanja o tome da li je snimanje zvuka — osim slike — u ugostiteljskim objektima uopšte dozvoljeno.
U Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH (ALZP) nedvosmisleno tvrde da to nije dozvoljeno, osim u rijetkim, zakonom strogo definisanim izuzecima.
“U skladu sa članom 3. Zakona o zaštiti ličnih podataka, glas je biometrijski podatak, koji spada u posebnu kategoriju ličnih podataka. Članom 9. stav (1) Zakona, zabranjena je obrada posebnih kategorija ličnih podataka, osim izuzetaka propisanih u stavu (2), za koje je teško pretpostaviti da se mogu primjeniti kada je u pitanju obrada ličnih podataka putem audio nadzora u ugostiteljskim objektima, kancelarijama itd,” naveli su iz Agencije u odgovoru za Euronews BiH.
Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH definiše da se audio zapis — konkretno, glas osobe — tretira kao biometrijski podatak, što ga svrstava u posebnu, posebno zaštićenu kategoriju ličnih podataka.
Obrada takvih podataka je zabranjena, osim ako ne postoji jasan pravni osnov — npr. izričit pristanak lica čiji se podaci obrađuju, zaštita životno važnih interesa, zakonska obaveza obrade ili neki drugi izuzetak naveden u zakonu. U praksi, teško je zamisliti da bi neki od tih izuzetaka mogao legalno opravdati audio nadzor u, recimo, kafani ili restoranu.
Postavljanje kamera u poslovnim prostorima u svrhu bezbjednosti nije neuobičajeno, ali postoji velika razlika između video nadzora i audio nadzora. Dok je video nadzor u određenim uslovima dopušten, uključujući obavezu informisanja korisnika prostora o postojanju nadzora (jasna oznaka o postojanju nadzora), snimanje zvuka je daleko osjetljivija tema.
Audio nadzor otvara vrata ozbiljnom narušavanju privatnosti, jer može dokumentovati razgovore, lične informacije i druge podatke koji su zakonom zaštićeni. Zbog toga se na njega primjenjuju znatno stroži pravni kriterijumi.
Agencija takođe podsjeća da je na svojoj službenoj stranici (www.azlp.ba), u sekciji „Sudska praksa u BiH", objavila više dokumenata i primjera iz sudske prakse koji upravo tretiraju pitanja audio nadzora i njegovu zakonitost.