ADVERTISEMENT

Prema najavama iz Centralne izborne komisije (CIK), rezultati bi mogli biti poznati već dva sata nakon zatvaranja birališta, a očekuje se i znatno niža stopa grešaka. Ipak, ostaje pitanje – hoće li nove tehnologije donijeti i veći kredibilitet i integritet izbornom procesu?

Odluka o uvođenju savremene tehnologije – biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića – došla je u posljednji čas. Visoki predstavnik u BiH donio je odluku kojom je obezbijeđeno finansiranje opreme u iznosu od 112 miliona maraka iz dobiti Centralne banke BiH.

„Mi tek sada idemo u raspisivanje tendera. Zbog toga nam je bitan predstavnik Agencije za javne nabavke da nam pomogne da ta nabavka za međunarodni tender bude urađena u skladu sa Izbornim zakonom”, izjavila je predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić, upozorivši da su procesi javnih nabavki kompleksni i mogu trajati tri do četiri mjeseca, dok sama nabavka opreme može potrajati i do šest mjeseci.

Pripreme su već u toku, a Ministarstvo finansija ima rok od sedam dana da sredstva prebaci na račun CIK-a. Ipak, iz civilnog sektora upozoravaju da pred nadležnima stoji veliki izazov.

„Pored standardne opreme, potrebno je izvršiti edukaciju izborne administracije i birača, pogotovo jer sada imamo značajnije promjene na biračkim mjestima. Sve je to potrebno riješiti mnogo ranije, prije samog izbornog dana“, istakao je Hasan Kamenjaković iz Koalicije "Pod lupom".

Glasanje će se i dalje obavljati na isti način – diskretno, iza paravana. Međutim, umjesto ubacivanja listića u kutiju, on će se skenirati. Time se omogućava automatsko brojanje glasova i smanjuje prostor za manipulacije.

„Vratit će povjerenje građana u izborni proces i rezultate izbora. Vjerovatno će dovesti i do veće izlaznosti, jer će birači biti sigurniji da njihov glas niko neće moći poništiti”, rekao je bivši član CIK-a Vehid Šehić, ali i dodao da „još nismo stvorili pretpostavke da rezultati budu slobodni i pošteni“.

Slično mišljenje dijeli i Damjan Ogresević iz Transparensi Internešnela u BiH.

“Nove izborne tehnologije svakako mogu doprinijeti očuvanju izborne volje građana. Međutim, veliko je pitanje hoće li se uspjeti sprovesti sve procedure, uključujući i osposobljavanje biračkih odbora, do izbora. Vrlo je malo vremena“, ističe on.

Među građanima ipak vlada skepticizam. U anketi, većina sagovornika izražava nepovjerenje u izbore, bez obzira na novu tehnologiju.

„Ovo je sve nesigurno, džaba i ta nova tehnologija. Moram priznati da ja ponekad i ne odem na izbore, upravo zbog malverzacija i krađa,“ rekao je jedan građanin. Drugi dodaje: „Već dugo i ne glasam, jer čovjek više nema povjerenje.“

I dok mnogi političari pozdravljaju odluku visokog predstavnika, ne treba zaboraviti da su upravo domaće vlasti proteklih pet godina obećavale modernizaciju izbornog procesa – bez konkretnih rezultata. Sada, kada je pomoć stigla izvana, ostaje da se vidi hoće li tehnologija zaista vratiti povjerenje građana u fer i demokratske izbore, piše BHRT.