Apelacijsko vijeće Sud Bosne i Hercegovine održalo je sjednicu u drugostepenom postupku protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića.
Tužilaštvo BiH tražilo je da drugostpeni sud izrekne Dodiku veću kaznu zatvora i duže vrijeme zabrane političkog djelovanja. Za Lukića traže da bude proglašen krivim jer, kako je navedeno, smatraju da Sud nije nije pravilno ocijenio dokaze.
Naime, iako Lukić nije bio upisan u sudski registar kao v.d. direktor Službenog glasnika RS, tužitelji tvrde da je odluka Vlade RS o njegovom imenovanju dovoljna da on bude smatran odgovornom osobom.
Bubić zatražio ukidanje presude
Odbrana je tražila oslobađajuću presudu ili njeno ukidanje.
Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, zatražio je ukidanje prvostepene presude i njeno preinačenje u oslobađajuću ili održavanje novog pretresa, a Apelacionom vijeću Suda BiH je predložio da zatraži savjetodavnu pomoć od evropskih pravosudnih institucija.
Bubić je pred Apelacionim vijećem istakao da se žalba odnosi na načelo zakonitosti i da na dan 7. jula 2023. godine, kada je potpisan ukaz, u Krivičnom zakonu BiH nema krivično djelo nepoštovanje odluka.
On je pojasnio da je krivični zakon mijenjan 16 puta, a da se jedino odluka ChristianaSchmidta ne vezuje sa objavom u Službenom glasniku. Istakao je da u dokazima koji su priloženi u prvostepenom postupku nema ni objava na internet stranici OHR-a.
"Tužilaštvo BiH nikada nije uložilo dokaz kojim bi bilo potvrđeno da je Schmidtova odluka objavljena na internet stranici", rekao je Bubić.
"U BiH se dogodio haos"
Ne ulazeći u Schmidtovu legitimnost, Bubić je naveo da odbrana ostaje pri stavu da na dan potpisivanja ukaza u Krivičnom zakonu BiH nije bilo Schmidtove odluke. Predložio je Apelacionom vijeću da zatraži savjetodavnu pomoć od evropskih institucija vezano za tumačenje da li je Schmidtova odluka bila na snazi na dan potpisivanja ukaza.
Bubić je danas naveo da se žalba odnosi i na nedostatak ravnopravnosti.
"U ustavnopravnom sistemu BiH nije moguće da zakon koji se donese na nivou države bude u koliziji sa ustavima entiteta", rekao je Bubić.
On je dodao da, ukoliko bude nametnut zakon, koji je u koliziji sa entitetskim ustavima, onda nastaje pravni haos, što se u BiH i dogodilo.
Bubić je obrazložio i argumente koji se odnose na postavljenje Schmidta i konstatovao da Tužilaštvo BiH tokom prvostepenog procesa nije priložilo dokaz o njegovom postavljenju.
"Ako krivični postupak dovodi u pitanje nečije postavljenje, onda je neophodno da se to ispita i eventualno dokaže", rekao je Bubić.
Na koliko su osuđeni
Podsjetimo, presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS.
Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Lukić je ovom presudom oslobođen.
Rok za donošenje presude je 30 dana.