Federacija BiH još uvijek nije dobila izmjene Krivičnog zakona, koje su u javnosti već poznate kao zakon o femicidu. Izmjene je usvojio Predstavnički dom, ali zbog jučerašnjeg otkazivanja sjednice, delegati u Parlamentu Federacije BiH to nisu učinili.
O izmjenama Krivičnog zakona, nasilju nad ženama, položaju i pravima razgovarali smo sa Jadrankom Miličević, direktoricom Fondacije Cure.
Euronews BiH: Već godinama se nevladin sektor, iz kojeg vi dolazite, bori za uvođenje femicida u domaće zakonodavstvo. Šta kažete o jučerašnjoj sjednici i da li ste zadovoljni načinom na koji su pripremljene izmjene Krivičnog zakona?
Miličević: Ja bih rekla da sam razočarana. Pretpostavljam da nisam jedina, sve predstavnice civilnog društva, kao i mnoge političarke i političari koji su s nama radili na donošenju ovih izmjena i dopuna Krivičnog zakona, dijele isto razočaranje. Zbog toga smo tužni i razočarani što jučer nije održana 19. sjednica. Ne bih navodila razloge i opravdanja zašto nije održana. Druga stvar je to što je odjednom postalo upitno i samo usvajanje, iako je Dom naroda samo trebao da verifikuje te izmjene.
Mi smo sigurno četiri do pet godina radili na izmjenama i dopunama Krivičnog zakona. Femicid nam je važan, ali nije jedina stvar u ovim izmjenama. Uključeni su i mnogi drugi članovi, za koje smo dali primjere i sugestije za promjenu, i to je na neki način usvojeno. Zato nam je stvarno žao što nakon godinu dana, kada smo se svi – građani i građanke, posebno iz Federacije – obradovali što je zakon usvojen u Parlamentu, sada dolazi do zastoja. Dom naroda je jučer, neodržavanjem sjednice i neuvrštavanjem ove tačke na dnevni red, napravio veliku nepravdu. Mi smatramo da treba izvršiti pritisak – i mediji i svi mi – da se što prije održi sjednica i da se usvoje izmjene i dopune Krivičnog zakona. Zašto je to važno? Važno je da sve što je predloženo uđe u zakon, a ne samo član 166a, gdje se spominje femicid. Ove izmjene uključuju i članove koji ukidaju mogućnost da nasilnik plati novčanu kaznu za nasilje i da izbjegne zatvorsku kaznu. To se sada ukida. Pooštrene su i zaštitne mjere. Mnoge stvari u ovim izmjenama su važne za sve one koji danas trpe nasilje, kako bi znali da će ono biti sankcionisano. Nama je to ključno. Želimo da se Dom naroda što prije izjasni o ovim izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH.
Vjerujem da ćemo kroz godinu dana možda uočiti potrebu za dodatnim izmjenama, ali sada je bitno da ovaj zakon bude usvojen. Zakon donosi i strože kazne. U sadašnjem Krivičnom zakonu kazne su bile fleksibilne za teža krivična djela – od 20 do 45 godina zatvora, ako je u startu dokazano da je u pitanju femicid. Sada će minimalna kazna biti 20 godina. Uz to se uvode i nadzorne mjere, koje uključuju djelovanje policije i drugih institucija. Iskreno, najbolje bi bilo da se zakon odmah usvoji. Moja preporuka svim delegatima Doma naroda jeste da preuzmu odgovornost. Vjerujte, to je njihova istinska odgovornost za svaku narednu žrtvu, ne daj Bože, ali i za svakodnevno nasilje koje žene i djeca preživljavaju.
Euronews BiH: Kako osigurati da zakon, ako se usvoji, ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, već da se sprovodi u praksi?
Miličević: Naše kolegice iz civilnog društva već su na terenu. Ne samo sada kad je zakon u pitanju – već deset godina radimo na senzibilizaciji osoba koje rade u ovom sektoru. Trenutno se provodi kampanja, jer smo još prošle godine znali da će se raditi na izmjenama. Paralelno se radilo i sa sudstvom, predstavnicima izvršne vlasti. Važno je da sve osobe koje obnašaju funkcije – sudije, tužioci, policajci, socijalni radnici – savjesno i odgovorno rade svoj posao. Imali smo slične odredbe i ranije, ali nisu bile primjenjivane jer se nije prepoznavalo koliko je važno da kazne budu rigorozne i opominjuće.
Euronews BiH: A kako je to regulisano u zakonodavstvu Republike Srpske?
Miličević: I tamo je prošle godine bio predložen novi zakon, ali je došlo do zastoja. Zbog prisutne anti-gender politike, naročito početkom ove godine, stvari su zaustavljene. Kolegice iz Republike Srpske pripremile su prijedlog, ali je trenutno sve stopirano. Fenomenalne žene i udruženja iz Bijeljine rade na toj temi, imaju pravnice, ali ne znamo kakav je trenutno status jer smo fokusirani na Federaciju. Ipak, možemo pohvaliti to što je u martu ove godine Federacija usvojila Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, nad ženama i djecom. Na tom zakonu radili smo skoro dvije godine u saradnji s radnom grupom, i on je usvojen. Zato je bilo za očekivati da će biti usvojene i izmjene Krivičnog zakona. Nakon toga slijedi usklađivanje s Porodičnim zakonom, kako bi se stvorio pun pravni okvir za zaštitu onih koji preživljavaju nasilje. Država, odnosno entitetski nivo Federacije, time preuzima odgovornost da zaštiti svoje građane. Svi imamo pravo na život u slobodi i bez nasilja.
Euronews BiH: Vjerujem da vodite statistiku o femicidu. Koliko je bilo slučajeva ove ili prošle godine? Imate li podatke?
Miličević: Iskreno govoreći, zvanična baza podataka ne postoji. Prošle godine, tokom kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama", prikupili smo podatke – u posljednjih deset godina zabilježili smo 74 slučaja ubijenih žena. To uključuje nasilje u partnerskim vezama, ali i slučajeve kada je sin ubio majku, i druge oblike koje smo prepoznali kao femicid. Neke slučajeve je teško prepoznati bez formalne klasifikacije. Ako je nepoznati počinilac ubio ženu u njenoj kući i opljačkao je, to se možda ne prepoznaje kao femicid – ali kada bi to bio muškarac koji živi sam, možda ne bi bio napadnut. Zato to jeste femicid. Čim je žena ugrožena zato što je žena, mi to prepoznajemo kao femicid. Zvanična statistika ne postoji. Podatke prikupljamo mi iz civilnog društva i vi iz medija. Teško je doći do svih slučajeva – neki postanu vidljivi jer su strašni, a neki prođu neprimijećeno, što je strašno. Svaki život nam je važan. Zbog toga je važno da se usvoje izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH. Bosna i Hercegovina mora raditi na tome da se postupci ne odugovlače. Ne možemo čekati tri godine da nasilnik dobije kaznu.
Cijeli intervju pogledajte u video snimku.