ADVERTISEMENT

Šulić navodi da podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske govore da je čak i povećan broj noćenja u odnosu na prošlu godinu.

"Prema podacima Zavoda za statistiku, mi u ova tri mjeseca imamo 7.000 noćenja više nego u prva tri mjeseca prošle godine, kada dodamo na taj broj i privatni smještaj, za kojeg smo uveli plaćanje boravišne takse na osnovu ostvarenog noćenja, mi bilježimo rast od oko 23.000 noćenja više, nego prošle godine. Ako, recimo, poredimo mjesec mart prošle i ove godine, imamo zabilježen veći broj dolazaka stranih gostiju. Definitivan pad imamo kada su u pitanju komšije iz Federacije BiH, tu je zabilježen pad od ukupnog broja, 2.115 dolazaka. Oni su vjerovatno pod utiskom medijske kampanje koja je vođena u FBiH, stekli utisak da bezbjednosna situacija u Republici Srpskoj nije na zadovoljavajućem nivou", rekao je Šulić, te dodao:

"Jedna multinacionalna kompanija koja je trebalo da održi tim-bilding u Banjaluci, gdje je trebalo učestvovati više od 100 njihovih radnika, odlučila je da, kao, zbog bezbjednosnih izazova, preseli događaj u federalno Sarajevo. To nije centrala kompanije odlučila, nego njeni predstavnici koji žive u FBiH. Bezbjednosna situacija u RS je na visokom nivou. Vi danas Banjalukom, Trebinjem, ili bilo kojim drugim gradom, možete da šetati i danju i noću", naveo je Šulić.

Vaučeri i subvencije turistima

Turistički vaučeri vraćaju se u Republiku Srpsku. Biće podijeljeno ukupno 30.000 vaučera, 20.000 za domaće turiste u vrijednosti od 100 KM, te 10.000 za strane posjetioce, vrijednosti 70 KM. Vaučeri se mogu iskoristiti za najmanje dvije noći boravka u istom smještajnom objektu u RS.

"Od 15. maja biće otvoren javni konkurs za sve hotelijere koji žele da se prijave da se vaučeri žele da koriste u njihovim smještajnim kapacitetima. Vaučeri kreću od prvog juna, u prvoj etapi i tamo iza 10. septembra do polovine novembra, da se vaučeri koriste u drugoj etapi. Želimo da građani Republike Srpske dodatno upoznaju RS, druga mjera je da pokušamo pronaći pravni osnov, a to je da agencije koje posluju na području RS, ostvare subvenciju od strane Vlade RS, za svakog turistu koji dođu van RS, to važi i za FBiH, te za turiste iz zemalja regiona i svijeta koji ostvare minimalno dva noćenja u RS. Subvencija bi iznosila 70 maraka po turisti, i za taj program smo obezbijedili 700.000 KM. Ja to vidim kao zalog za budućnost, želim da takve mjere budu proaktivne prema našoj privredi. Imamo ogroman potencijal u turizmu, koji je dijelom iskorišten", pojašnjava ministar trgovine i turizma RS.

Šulić naglašava da se smještajni kapaciteti povećavaju, te da je nekoliko investitora zainteresovano za ulaganje u RS.

"U toku ove godine, Vlada RS je dala garanciju i milion maraka Privrednom društvu 'Vilina vlas', da se završi četvrti sprat, dakle, proširujemo kapacitet, odnosno sa dodatnih 50 ležajeva. Išli smo sa milion maraka granta, dok su oni digli milion i 600.000 maraka kredita koji je uz garanciju Vlade RS. Mi smo napravili sadržaj koji će privući investitore i koji će ulagati svoj novac u RS. Nekoliko investitora iz Rusije i Srbije, je zainteresovano za ulaganje u RS", ističe Šulić.

Ministar trgovine i turizma, istakao je tri prednosti koje RS ima u odnosu na zemlje regiona, a koje, kako kaže, privlače turiste.

"Imamo tri prednosti u odnosu na zemlje regiona. To su netaknuta priroda, gostoprimljivi domaćini i gastronomska ponuda. Veliki broj turista dolazi da uživa u našim brežuljcima i našim rijekama. Jednom sam na Jahorini vidio kako turisti iz Saudijske Arabije fotografišu proplanak, što ne mogu vidjeti u svojoj zemlji", smatra Šulić.

Dodatna sniženja kad bude gotova socijalna karta

On se osvrnuo i na kampanje "0 odsto marže" i "Društveno odgovorno", u okivur kojij se pojedini proizvodi kupcima nude po nižim cijenama. Ministar kaže da su kampanje dale rezultate.

"Ja kao ministar i Vlada RS u kontinuitetu, od 2023. godine, provodimo različite aktivnosti. Mi smo išli sa ovom, da kažemo, 'populacionom aktivnošću' od nula odsto marže na određen broj proizvoda. Dijelom je bilo efekta. Vidimo da ljudi kupuju te proizvode, kroz potrošnju istih. Ono što takođe vidimo kroz kampanju 'Društveno odgovorno', gdje proizvodi nisu na nula odsto marže, gdje pričamo o više stotina proizvoda, ti proizvodi bilježe stalan rast kupovine u periodima kada se nalaze u kampanji. Imali smo primjer ulja, čija je prosječna kupovina i potrošnja u jednom tržnom centru na mjesečnom nivou bila 11.000 litara, a kada je bila u kampanji 'Društveno odgovorno', 33.000 litara ulja je prodato. Građani su prepoznali aktivnost i birali taj market, da tamo kupe ulje na sniženju. Mi nastavljamo kampanju 'Društveno odgovorno'. Završetkom socijalne karte moći ćemo kreirati dodatne mjere", zaključio je Šulić.

Cijeli intervju pogledajte u prilogu.