ADVERTISEMENT

"Pravo izvorište krize je, prije svega, nepoštivanje Ustava Bosne i Hercegovine. Kada se to složi s nekim drugim problemima, onda eskalira, kao što je to bio slučaj, recimo, posljednjih pet ili šest mjeseci. Mi u Bosni i Hercegovini prije svega moramo razumjeti da moramo poštivati svoj Ustav – ustavno domoljublje. Mislim da sam to stotine puta ponovio – da to bude okvir i osnova našeg ponašanja, bez obzira na kojoj razini djelujemo. Ako to uspijemo, krize će biti rjeđe, kraće će trajati, neće imati ovakav intenzitet i neće, rekao bih, zabrinjavati naš unutarnji ambijent i naše okruženje", poručio je.

Dodao je da se prije svega može promatrati izvorište krize kroz različite osobe.

Krivac za krizu

"Neki će kazati da je to SNSD i Dodik – naravno da je to sada atraktivno, drugi će kazati nešto drugo. Ja osobno mislim da ta želja i potreba da se na neki način ostvare politički ciljevi koji se nisu ostvarili kroz proteklih 15-20 godina... Ja bih čak kazao da smo prave krize počeli imati otprilike pet godina nakon zaustavljanja rata – negdje oko 1999. i 2001. godine, jer sam i tada politički to doživljavao. Prepoznaje se jedna želja za dominacijom koja se pokriva građanskim konceptom, što je dominantna politika jednog bošnjačkog naroda. Mi to često prepoznajemo kao želju za dominacijom. Taj nesklad nastaje kad se pokuša vjerovati u brojnost i moć brojnosti, pa se na tome gradi politika. S druge strane, neki predstavnici srpskog naroda kazat će da je odgovor ili strah od jednog ovakvog pritiska – pravljenja građanskog uređenja – zapravo zaštita onoga što je definirano kao okvir entiteta, odnosno Republike Srpske, i u njihovom izričaju, krenulo se ka jednom klasičnom separatizmu i podjeli Bosne i Hercegovine", istakao je Čović.

Prema njegovim riječima, izazov je isti, bez obzira na to je li u izvorištu krize separatizam ili unitarizam ili građanski koncept.

"Svejedno je ko koga hrani, ali ni jedno ni drugo ne prolazi u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina mora, prije svega, imati – rekao bih – tri zaglavna kamena u jednom: tri konstitutivna naroda. Jer kroz povijest, pa i prije dejtonskog okvira, Bosna i Hercegovina se uvijek bazirala na zajedništvu tri konstitutivna naroda. Ono što ja nazivam ustavnom jednakopravnošću, uz obavezno legitimno predstavljanje. Kad se to naruši, onda imamo ovakav ambijent za krize. Odgovor je nešto duži. Nisam definirao osobu koju će netko prepoznati, vjerojatno ćemo se kroz daljnji razgovor toga dotaknuti. Ali morat ćemo svi razumjeti da oni koji danas odgovaraju za politike u Bosni i Hercegovini – to su i pozicija i opozicija. To je specifikum Bosne i Hercegovine. Na četiri ili pet razina vlasti i ustavnih – od općina, gradova, županija i entiteta, uključujući distrikt Brčko, pa do razine države – mi nemamo ujednačenu poziciju, odnosno opoziciju. To se kombinira. Na županijskoj razini imate šarenilo među deset županija/kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, s različitim strukturama vlasti, a da ne govorimo o općinskim i gradskim vijećima. Na razini entiteta i države opet imamo različite konfiguracije. Na razini Bosne i Hercegovine nemamo izgrađenu vlast, neke stranke su prepoznatljive kao "sarajevske stranke" – to stavljam pod navodnike da ne isprovociram nikoga – ali s druge strane, na drugim razinama, one dominiraju. Čak i kroz institucije na tim razinama dominiraju predstavnici tih političkih stranaka", smatra lider HDZ-a BiH.

Ističe da na isti način možemo govoriti o Republici Srpskoj.

"Istina, tamo nemamo županije, ali općine i gradovi su različitog koncepta i sadržaja stranaka. Na razini Republike Srpske jasno je da SNSD ima svoje partnere, dok je opozicija koja se sada javlja kao potencijalni partner – opozicija na razini Bosne i Hercegovine. Kod Hrvata je slična situacija. U nekim županijama to nije HDZ, ali u dobrom dijelu županija HDZ ima dominantnu poziciju. Na razini entiteta, države, općina i gradova, također postoji podijeljenost. Obzirom da je kod nas često ustavno podijeljena nadležnost – između Federacije i županija u pitanjima obrazovanja, sigurnosti i gospodarstva – jasno je da je teško izdvojiti koja je prava pozicija, a koja opozicija, jer se mora stalno surađivati i zajednički rješavati probleme. Još jednom, vraćam se – što prije poštujemo Ustav, dok ne dobijemo novi ustav, to je ključno. Tada možemo drugačije promišljati ono što zagovaramo. Na jedan način pokušavamo osigurati potpunu jednakopravnost. Nedavno sam se dotakao i pitanja federalizacije Bosne i Hercegovine, što je nekome zasmetalo. Drugi misle da treba potpuno eliminirati bilo kakav oblik ustroja vlasti – to su dominantno predstavnici Bošnjaka – dok drugi žele ojačati Republiku Srpsku. To su ta tri pristupa. Hoćemo li naći konsenzus da dvotrećinskom većinom pomirimo svoja stajališta i izgradimo novi Ustav Bosne i Hercegovine – pa da ga onda slijedimo? Do tada imamo Dejtonski Ustav, koji je dominantan ustav Bosne i Hercegovine. Razgovaramo sa svima. Što se tiče Hrvatske demokratske zajednice i odnosa unutar HNS-a, razgovaramo sa svim strankama iz Republike Srpske, a i unutar Federacije", kazao je.

Prema njegovim riječima, problemi vas tjeraju da sjednete i razgovarate.

Pregovori sa svim strankama

"Kada je riječ o ključnim pitanjima, otvorili smo razgovore s najvećim brojem stranaka koje imaju utjecaj kroz Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i entitete. Druga je stvar – možemo li kroz te razgovore stvarno riješiti problem? To ide teško jer su neke pozicije zakovane. Istina, približili smo se, iako smo daleko. Ali za nas nije daleko godina dana ili tri-četiri mjeseca do narednih općih izbora. Već se hvataju pozicije, pogotovo zato što smo na prethodnim izborima – koristit ću izraz u navodnicima – eliminirali dominantnu stranku Bošnjaka, SDA, iz vlasti. To je doživljeno kao eliminacija. Naravno da ti ljudi danas žele stvoriti ambijent, pa čak i kroz krize koje sada imamo – a koje će, uvjeren sam, dalje poticati – da bi oni bili dominantni na izborima 2026. godine. Razgovaramo sa svima, tražimo rješenja, nudimo neka rješenja. Ako ste pratili, ovih dana, u ponedjeljak – upravo na našu inicijativu – predložili smo izvanrednu sjednicu Doma naroda, koja bi bila 29. u mjesecu. Istina, isti dan će biti i nastavak redovite sjednice Doma naroda. Ima puno točaka dnevnog reda, ali smo ponudili izlaz na način da raspravimo dva europska zakona koja su još neriješena, a ključni su za komunikaciju s Europskom unijom: zakon o VSTV-u – Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću – i zakon o sudu. Naravno, tu je i izborni zakon, ali smo ga sada stavili kao završetak tog procesa. Drugim riječima, dajemo svima mogućnost – onima koji se posebno hvale svojom privrženošću europskoj ambiciji Bosne i Hercegovine – da pokažu svoju odgovornost. Hajdemo usvojiti ta dva zakona u Domu naroda. Lako ćemo s izbornim zakonom. Ako to učinimo, ispunili smo uvjete jer se u lipnju ponovo raspravlja o Bosni i Hercegovini, s ciljem da otvorimo pregovarački proces. Onda nam ostaje još samo jedno pitanje – da Vijeće ministara imenuje glavnog pregovarača i njegove zamjenike – i s time završavamo posao. To je način kako mi mislimo izaći iz svega ovoga", naveo je.

Ovom prilikom istakao je da je mir jasno u cijelini, na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine.

"To je nedjeljivost Bosne i Hercegovine od bilo koga na bilo koji način, da i tu nemamo odstupanja. Ali isto tako, ta socijalna i ekonomska stabilnost se mora postići jer izazova ima jako puno u okruženju. Geopolitičke se prilike mijenjaju – to je jedna dimenzija. Druga, na kojoj insistiramo, je integracijska ambicija. Euroatlantska integracija Bosne i Hercegovine, o kojoj mi zagovaramo. Neki imaju malo problem sa ovim atlantskim dijelom, ali s europskim svi se na neki način ističemo kao Europljani. Hajdemo taj dio završiti. I treći je, on je krucijalan, ishodište svih kriza – jednakopravnost tri konstitutivna naroda i dosljedno poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine. Naravno, u tom dijelu mi danas prepoznajemo minimum stvari. To je izborni zakon koji se tiče ovog legitimnog predstavljanja u odnosu na izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Mislimo da je zadnje vrijeme, ili zadnji čas, ako hoćete – zadnji trenutak – da to pitanje završimo. Većina kolega, kada razgovaramo s njima, su složni oko toga, čak i javno istupaju, da nije u redu da se Hrvatima bira član Predsjedništva. Međutim, u tom zadovoljavanju tog iskaza mi već četiri ciklusa imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva. Šta god kazao o tome, ja mislim da vi mogu to s pravom govoriti – dva bošnjačka člana Predsjedništva. To se više nikad ne smije ponoviti. Drugim riječima, danas je vrijeme da to što svi govore da nije u redu, da to implementiramo kroz izborno zakonodavstvo. Da li ćemo imati potrebu za tri mjeseca ili šest dopunjavati taj izborni zakon oko tehničkih uvjeta ili integriteta izbornog procesa, za šta tog procesa čitavog da bude demokratski do kraja, apsolutno stojimo otvoreni. Da li ćemo za pet, šest mjeseci pričati o ustavu, pa da možemo provesti sve presude suda u Strasbourgu – jer bez izmjene ustava to ne možemo provesti – također stojimo do kraja otvoreni", poručio je.

Dodao je da danas žele zaštititi ovu poziciju ako se ništa od toga ne desi, jer tamo im treba dvotrećinska većina koja je teško dostižna kao takva, bar s današnje pozicije.

"Bar da imamo osigurano zašto koji je izbora člana Predsjedništva. Time bi mi relaksirali jedan odnos i mnogo snažnije krenuli ka europskom putu i onome što sve trebamo napraviti u redefiniranju našeg zakonodavstva, jer Europska unija je spremna da nam isporučuje odmah jedan dio, ne samo financijskih aranžmana koji nam mogu biti pomoć, nego i pakete, pogotovo pravne, gdje se moramo uskladiti sa vrijednostima Europske unije, pogotovo tamo gdje se borilo protiv korupcije – sve ono što danas također obilježava naše društvo. I onda ćemo mi, naravno, pričati dalje o izbornom zakonu. Evo, to je taj, kako ste vi kazali, neki vid ustupka. Što se tiče samog izbornog zakona, malo prije sam se osvrnuo. Ja mislim da većina kolega iz Sarajeva s kojima razgovaramo smatra to da će netko protumačiti izdajom da je Hrvatima omogućio da se poštuje Ustav, da upražnjavaju svoje pravo koje proizlazi iz Ustava, da imaju svog legitimnog predstavnika u Domu naroda, ovdje konkretno u Predsjedništvu BiH. Moj odgovor njima je: ako je stvarno dobro u BiH u zadnjih 20 godina time da imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva, pa nastavite dalje. Ali nemojte onda tražiti predstavnike Hrvata da izvlače situaciju i ove krizne situacije rješavaju. Predočili smo pitanje i kolegama koji su imali ambiciju da uđu u vlast iz Republike Srpske – opoziciji. Sjetite se razgovora na Kupresu i još mnoštva drugih razgovora koje smo obavljali. I ovo smo im upravo ovako predočili. Da nema velike galame oko toga svega, ali ako želite europski put, možete nam biti partneri. Ako razumijete našu potrebu za legitimnim predstavljanjem – evo konkretno samo opravdanje, ništa drugo ne govorim – i to sa zakonom koji je do kraja neusklađen sustav, ne treba ustav korigirati. Ustavili smo jedan element samo odvraćanja. Dosadašnji zakon je prepisan, dodali smo da je ispunjen uvjet za hrvatskog člana Predsjedništva – da je pobijedio u nekom od hrvatskih prostora, i to je to. Kolege iz Republike Srpske su se svi složili, što se njih tiče, da je to u redu. Kolege iz Federacije, kad pričamo, izdvojeno se slažu. Međutim, kad je to došlo sad na stol, onda svi kažu da je to apsolutno neprihvatljivo i da oni žele riješiti sva pitanja presuda Suda iz Strasbourga, znajući da nam zato treba izmjena ustava", pojasnio je.

Izborni zakon BiH

Poručio je da drugim riječima, ne žele ući u rješavanje ovog problema.

"Naravno, mi insistiramo upravo danas. Neki me kolege pitaju: pa što danas? Pa kada, ako ne danas, ako su dogodine opći izbori? Upravo na izbornoj godini bi to pitanje trebali riješiti, i zbog toga ćemo dalje i u komunikaciji s predstavnicima međunarodne zajednice insistirati da i oni razumiju da je to izvorište svih problema u BiH – podvala jednom narodu ili na jednom dijelu prostora BiH, u ovom slučaju na čitavom prostoru BiH. Jedan konstitutivni narod je potpuno odvojen od vanjske politike, od imenovanja diplomata, konzula, veleposlanika, potpuno od monetarne politike, imenovanja predstavnika u našu Središnju banku, u nadzoru, upravo u menadžmentu i naravno u vojnoj strukturi. Apsolutno ovlasti Predsjedništva – imenovanja te strukture. To moramo razumjeti koliko je to izazov, iako Predsjedništvo formalno kažu da ima neke više protokolarne aktivnosti. Nije baš tako. Predsjedništvo je formalni predlagač proračuna BiH. Svi ima drugi pripreme, ali formalno mora izaći iz Predsjedništva. To je sadašnja situacija. Tako da evo, to je otprilike jedan naš odnos prema kolegama. I ja ću i ovim putem pozvati kolege, pogotovo iz Sarajeva, da razumiju da je ovo za nas ne neka crta obojena, kako netko voli naglašavati, nego nešto ispod čega se ne može više ići, i da do kraja moramo insistirati na izbornom zakonu. Nećemo dozvoliti da Hrvate u Predsjedništvu predstavlja bilo tko do predstavnika kojeg će izabrati hrvatski narod. I naći ćemo model. Ako se ne sviđa naš prijedlog – ovo je jedan od deset prijedloga koji smo nudili u zadnjih 20 godina u javno dostupnoj raspravi – i ovaj je u javnosti. Predložili smo jedan pomalo kolegama iz Trojke i Sarajeva: dajte bilo koji vaš prijedlog koji zadovoljava ono što vi kažete, da nije fer da Bošnjaci vam biraju. Dajte prijedlog koji će to osigurati – mi ćemo ga prihvatiti. Tako da naš prijedlog može se odmah povući kao takav. Dajte vi svoj prijedlog za koji ne treba mijenjati ustav, jer igra sa ustavom je jasno igra da se ništa ne uradi. Da možemo provesti ovo rješenje i naravno ćemo ga podržati kao takvo", istakao je Čović.

Ipak, smatra da rješenja ima.

"Kad s njima pričamo odvojeno, naravno da rješenja ima jako puno. Ključni problem ove krize je nametnuti pravni okvir u kojem raspravljamo danas o presudama nekim od dužnosnika koji su danas u policiji – konkretno kolegi Dodiku, i ne samo njemu. Prvostupanjska presuda, sad dolazi vjerojatno drugostupanjska presuda, odluke koje su donošene o ograničenju kretanja, lišavanju slobode, oni sami po sebi stvaraju jedan novi moment i neko ima motiv da na tom insistira. A s druge strane moramo razumjeti i mi, kroz razgovor s predstavnicima međunarodne zajednice, ono što oni nisu razumjeli – da moramo napraviti izlazak iz te situacije. I to se mora žurno napraviti. Bojim se produbljivanja te krize i ugrožavanja aranžmana nekih pravnih sigurnosnih elemenata. Može izazvati tko zna kakve posljedice. Vi znate da smo mi prizivali kroz neke naše institucije da se uključe međunarodne institucije u privođenju ljudi za koje su raspisane potjernice. Pa se išlo na crvene potjernice Interpolove, pa ne znam, različita druga okruženja. Vidjeli ste da danas imate jedan dio članica Europske unije koji su napravili već odluke o zabrani kretanja u tim prostorima za ove osobe. Tako da se to dalje samo usložnjava. Ja osobno mislim da trebamo dati svi truda – mi ih hoćemo dati – da se taj dio što prije na neki način primiri, da ne eskalira, da se ta kriza ne produbi. Ako ona bude išla do idućih izbora, bojim se onda da ćemo imati mnogo, mnogo složeniju situaciju nego što imamo danas. Čitav ovaj ambijent u BiH – pa ne samo u BiH – je pravno ovako dosta napregnut, da ne širim dalje. Pogledajte vi kakve odnose imamo danas na ratištima kad je u pitanju Ukrajina, Rusija, odnosi, kad imamo odnose u Izraelu. Pazite, jučer niko nije želio razgovarati s Putinom. Svi su uveli sankcije, i još se uvode sankcije prema Putinu. Danas je on partner bez kojeg se ne mogu voditi razgovori. I to je prihvatio čak i predsjednik Zelenski koji je jučer govorio. Znači, mijenjaju se odnosi. Na kraju opet mora netko sjesti i napraviti rješenje. Pravno rješenje je u redu ako može. Sjetite se zahtjeva za, ne znam, podizanjem istih takvih optužnica od međunarodnog suda prema nekim osobama, pa i reakciju drugih. Tako da moramo biti tu pažljivi i moramo biti odgovorni", kazao je.

Dodao je da želi da politika koju predvodi, i kroz Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH i HNS, bude do kraja odgovorna.

"I to je zaživjelo među našim svim članovima. Idemo tražiti rješenja. Otišlo se predaleko, ali rješenje postoji. Moramo ga dotaknuti na jednaki način i uklopiti – pazite – uklopiti ustav i naše zakone u pravni okvir BiH. Iako do danas izgleda dosta složeno, mislim da ima institucija koje na tom već rade i da pokušavamo naći neko rješenje. Obilježavamo 30. obljetnicu Daytonskog–Pariškog mirovnog sporazuma. To će biti puno analiza od sada do 12. mjeseca, kada je ta obljetnica. Ali mi moramo naučiti da je odgovornost za BiH na nama koje je narod izabrao na određenu razinu vlasti – bez obzira koja je razina vlasti. I da mi moramo donositi odluke. Zbog toga ja otvoreno govorim i kad pričam s visokim predstavnikom, ali i sa svim drugim administracijama u BiH – morate promijeniti odnos prema BiH. Mi, kakvi jesmo kao političari, kada ne znamo drugog puta, koristimo vas kao alibi. I onda ostavljamo vama da za nas donosite odluke. Šta smo dobili tim? Spomenuli ste BiH i EU. Desilo nam se ono što smo zazivali prije par godina – umorili su se od nas. Tada smo govorili: "Ne daj Bože da se oni umore od nas." Mi nismo više na istom stolu zbog krize koja je dolazila. Promjena administracije u BiH, odnosi u BiH – potpuno smo promijenili te razmjene. Geopolitički se transformira čitav svijet. Vidjeli ste uvijek fiskalnu s carinama. Šta je to sve značilo, kakve posljedice ima? Neki će kazati samo financijski. Kakvi financijski? Tržišne opcije, linije, tehnološke, sigurnosne na kraju. Danas neko razmišlja kako će praviti turistička naselja u Palestini. Danas neko govori o Gračonici kao izvorištu budućnosti u kojoj se mora osigurati bezvremenski put, da ne pričam o nekim drugim tezama. Znači, prema Bosni i Hercegovini ti prijatelji danas nemaju interesa u primjeni nečega preterano pomno. Oni su jedno vrijeme imali jako izražen interes ovdje. Postali su dosta jaki ljudi koji su ovdje, u biti, predstavljali vlast. Kad bi se oni javili, mi bismo ušutjeli. Kad bi oni kazali da usvojimo neki zakon, mi bismo to usvojili. Pa ne možemo tako funkcionirati. Mi moramo čuvati i štititi svoje interese Bosne i Hercegovine i moramo na neki način ostati dio igrača koji žele pristupiti europskoj obitelji. Da ne zaostanemo za Crnom Gorom, za Albanijom, za Srbijom", rekao je Čović.

Ovako podijeljeni pogotovo ne možemo na neki način ohrabriti da dođu među nas

Poručio je da i u tom smislu razgovaraju s predstavnicima Evropske unije koji također ne žele da nas povrijede, ali uopće nemaju interesa za Bosnu i Hercegovinu.

"Jer smo ih mi i otjerali od sebe. Pa ako mi ne želimo nešto od ovoga, zašto bi oni? Onda razmišljaju hoćemo li izdvajati jedan i po, dva i po ili pet posto za oružje, odnosno za sustav obrane. Jer svi se pripremaju, ako pratite od sjevera pa ovamo do juga, svi se pripremaju za neko novo iskušenje, vojno, koje dolazi kao opasnost i tako dalje. Onda gdje smo mi u tome svemu? A ovako podijeljeni pogotovo ne možemo na neki način ohrabriti da dođu među nas. Zato bih ja išao i za to da definiramo. Dobro, da se jednostavno promijeni ta paradigma u ulozi međunarodnih institucija, a ovdje, ne znam kako su do sada djelovali, i da mi razumijemo da moramo to u Vijeću ministara i u Parlamentu Bosne i Hercegovine poštovati čvrsto. Kad to naučimo, da nam je to prvo pravilo, i nakon idućih izbora, ako god to bude glasno tražio, onda ćemo uspjeti. Kroz vrijeme ćemo uspjeti. A bojim se da je igra, rekao sam malo prije, politika alibija. Ako mi nešto ne uradimo, ima tu neki visoki predstavnik, pa nekome se to neće svidjeti. Ako nešto nametne, uglavnom jedna strana podržava, ili ako nekoga smijeni, jedna strana podržava, a onda smo diskreditirali njegovu ulogu. Do toga da neki govore jedno, drugo i tako dalje. Moramo poštivati te institucije, bez obzira kako će to kome izgledati, jer su nam prijatelji, ali opet i njih na neki način potaknuti da ne izgube interes za Bosnu i Hercegovinu, jer nam je njihov pristup još uvijek potreban. Neće oni riješiti ove probleme za nas, da se razumijemo – apsolutno neće. Ali je dobro, jer smo navikli trideset godina biti uz njihovo rame, što ide i to. Kako je nastao mirovni sporazum, kako smo zaustavili rat, što je naš ustav? Aneks 4. Samo smo jedan mali djelić uspjeli promijeniti – oko Brčkog – sve drugo je potpuno prepisano. Mi ćemo se morati pripremiti u narednih godinu dana da dođemo do okvira novog ustavnog uređenja koji bi zadovoljio sve presude o kojima smo pričali. Našu potrebu da uđemo u europski projekt, da počnemo pregovarati, jer ako i dobijemo sutra otvorena vrata za pregovore, ja mislim da ćemo ih i dobiti ako usvojimo ova dva zakona. Što smo time dobili? Ništa. Ta vrata je otvorila, ne znam, Makedonija već ima desetljeće, Tursku da ne spominjem, pa pogledajte gdje je Crna Gora, gdje je Srbija. Mi ćemo time dobiti tek toliko da smo se malo približili njima. Nekoć smo bili u samom vrhu tog procesa. Danas smo daleko, daleko na kraju, zbog svoje nesposobnosti, nespremnosti ili, da se vratim na prvo pitanje, još uvijek pokušavamo riješiti neka neriješena pitanja od prije trideset godina u ime jednog, drugog i trećeg naroda", smatra Čović.

Prema njegovim riječima, najvažnije je da tri naroda moraju kroz svoje izabrane predstavnike tražiti rješenja za svoju domovinu, Bosnu i Hercegovinu.

"Ovo je moja domovina i sve što radim, radim samo u tom cilju. I kao predstavnik jedne politike, nastojim da ta politika bude prepoznata i kroz Hrvatsku demokratsku zajednicu, ali i kroz HNS, otprilike na ovaj način se ponaša i na općinskoj, županijskoj, entitetskoj ili državnoj razini vlasti. Nekad nas ne razumiju, nekad nas se pokušava staviti u kontekst Dodika ili Izetbegovića ili koga god, ali mi dokazujemo. Nema što dokazivati. Mi želimo isključivo brinuti o sebi, svom narodu i BiH, u domovini BiH. Od bilo kojeg predstavnika međunarodne zajednice apsolutno nema nikakvog pritiska. Apsolutno. Mislim da nema države članice Europske unije ili općenito globalno, s kojom nismo komunicirali u zadnjih godinu dana. A tog pritiska apsolutno nema. Ima sve ovo drugo što govorimo, ali osobnog ili političkog, stranačkog – ne. Čak štoviše. Svi vjeruju da mi možemo upravo ovakvim načinom rada pokušati pomoći da se malo brže riješi ili sanira ova kriza koja dolazi sa svih strana. U javnosti da, to ste i sami kazali. Moguće u BiH javnosti. Često nam se, pazite kolege s kojima radimo, često kažu da treba netko, HDZ ili ja osobno, dokazati jesmo li za ovo ili za ono. A kome ćemo se dokazivati? Zašto? Pa jedini smo koji iskreno želimo europski put. Jedini koji jasno i glasno govorimo da želimo ustavno definiranu BiH kao svoju domovinu. Hajdemo jasno donijeti odluke. Hajdemo imati svoje izabrane predstavnike pa da to možemo uvjerljivo potvrditi. Pa nikome ne štitimo leđa. To su najbolje mogli osjetiti, ako to iskreno razmišljaju, kolege iz opozicije Republike Srpske, kojima smo kazali da bismo nešto promijenili. Dajte, vi pokažite dosljednost, da pratite europski put i da uvažavate drugi element – jednakost i ravnopravnost tri naroda. Još uvijek imamo otvoren prostor u BiH, još uvijek je on otvoren ako netko želi. Da završimo ova pitanja i da onda potpuno drugačije postavimo stvari. Da vrlo praktično vidimo da ne štitimo ničija leđa niti potrebe. Međutim, moramo uvažavati, rekao sam, okvir Ustava. Imamo izborni rezultat od prije dvije i pol godine. On vrlo jasno definira što znači danas funkcioniranje zakonodavne i izvršne vlasti na razini BiH – i u Domu naroda i u Zastupničkom domu. Vidjeli ste neki dan, imali smo inicijativu za smjenu. U redu, ona je samo inicijativa. Tri predstavnika srpskog naroda, što je većina njihova kluba, napuštaju sjednicu i vi nemate odluke. Moramo znati da je to naš ustavni okvir u kojem djelujemo", kazao je.

Dodao je da kad se pravi vlast, mora se sve sagledati i napraviti vlast predstavnika tri naroda.

"Ko god da jesu, koji imaju potporu, a koji mogu onda osigurati protočnost – ne samo u Vijeću ministara nego i u Zastupničkom domu i u Domu naroda – bilo koje ideje o kojoj se dogovorimo. Nije problem eliminirati nekoga, samo time odmah blokiramo rad. Ako je nečija želja bila da blokira rad, ni to nije problem. Evo, imamo sad blokirano. Nitko ne spominje bošnjački klub koji je prošle godine sedam mjeseci blokirao rad – od trećeg do desetog mjeseca. I to, pazite, zbog pitanja opet iz opozicije iz Republike Srpske na temu Ustavnog suda ili zakona o Ustavnom sudu. Bošnjaci su i ove godine dva ili tri puta izašli sa sjednice kad stavimo izborni zakon na dnevni red. Pazite, ne žele dopustiti ni da raspravljamo o izbornom zakonu. Ja kažem: dobro, i bit ćete vi protiv, i on ne može proći kao takav ako ste protiv. Ali vi sprječavate da javnost uopće bude informirana što smo to predložili, pa da kažete – taj dio ne valja, nije dobar, protuustavan je, ne uvažava presude suda – ali ne, ne žele ni razgovarati. Napuste sjednicu. E to su vam elementi koje danas imamo. Zbog toga sam kazao da moramo uvažavati ta obilježja ustroja. U budućnosti nećemo moći eliminirati SDA ako imaju predstavnika iz oba naroda. Niti HDZ, niti bilo koju drugu srpsku stranku. Ali dok god to imamo, moramo to uvažavati. I neće bez toga biti dovoljno da se netko naljuti i samo kaže "nisam za to" i napusti sjednicu. Što smo dobili? Ništa. Ono što je naša želja – evo, time ću i skratiti – da u Vijeću ministara osiguramo protočnost. Tamo imamo danas oko dvjesto točaka dnevnog reda kojima trebamo osigurati protočnost. U parlamentu nam je bitno, primarno bitno, da osiguramo, što se mene tiče, tri zakona – VSTV, sud i izborni zakon. To možemo uraditi na različite načine kroz jedan ili drugi dom. I mi smo relaksirali potpuno, ja mislim za jedno duže vrijeme – ne samo pred iduće izbore, nego za jedno duže vrijeme. Onda trebamo svijet pogledati drugim očima i zahvaliti se prijateljima izvana što su nam pomagali, ali isto tako postaviti poruku – mi to moramo raditi. To ja stalno govorim našim prijateljima. I što se tiče Christiana Schmidta, često se s njim sastajem. Uvažavam ga osobno, naravno i instituciju kao takvu. Ali ga jednostavno zamolim – nemojte nikada više nešto nametnuti ovdje. Niste vi za to. Vi nas ohrabrite na različite načine da mi moramo to uraditi. Jer bez toga, bojim se, kriza će trajati dugo. Onaj tko dira Dayton bez procedura preuzima ogromnu odgovornost na sebe. Moje pitanje je: zašto je čekao trideset godina? To sam rekao do sada bar pet ili šest puta u zadnjih desetak godina. Ako mislimo da neko izvana – neko Vijeće za implementaciju mira, PIK – može za nas donositi ovdje, neki visoki predstavnik, tko god da je – promijenili smo ih sedam, osam, većinu sam ih poznavao – može umjesto nas donositi i mijenjati ustav ili zakon...", kazao je između ostalog lider HDZ-a BiH Dragan Čović.