ADVERTISEMENT

"Ideologije koje su jednom uništile svijet i čovječanstvo, ponovo se uzdižu. Neofašizam, neonacizam, neoustašizam, novi oblici zla, nastavljaju da ugrožavaju našu slobodu, ljudska prava i samo dostojanstvo čovječanstva. To je opasnost koja nam prijeti iz mračne prošlosti i sa njom se moramo boriti svakom riječju i svakim djelom", rekao je Grief.

On je naveo da je identifikovao 57 načina ubijanja koje su ustaše razvile, kao da jedan ili dva nisu bili dovoljni, a ustaške ubice su se čak i nadmetale u tome.

"Postoje i danas brojna svjedočanstva preživjelih iz logora, koja nikada nisu objavljena i za koje se ne zna. Time što ćemo se upoznati o svim ovim svjedočanstvima, možemo izgraditi zid otpora kako se ovako okrutan i opaki režim kakav je bio NDH, ne bi nikada ponovio", naglasio je Grief.

On je istakao da duh zatvorenika u Jasenovcu nije bio slomljen nijednog trenutka, uprkos svemu, odnosno, fizički oni su bili uništeni, ali mentalno jaki.

"Odlučio sam da svoj kratki govor posvetim poruci koju nam diktiraju stotine hiljada nevino ubijenih u Jasenovcu. Zaista, žrtve više ne mogu da govore, ne mogu da ustanu, ne mogu da vrište, ali glavni elementi i njihove poruke nama su jasni kao sunce", rekao je Greif.

Prema Greifovim riječima, ako neko ne želi da ponovi svoje greške iz prošlosti, ona mora obratiti pažnju na sve vrste događaja iz prošlosti kako bi učili put ka boljoj budućnosti.

"Crni dani iz perioda od 1941. do 1945. godine nikada ne bi trebalo da se ponove. Takav opaki režim poput ustaško-hrvatskog nije trebalo da postoji jer je proizvodio samo stradanje, patnju, mučenje, ponižavanje i smrt. Kad god primijetimo prve obrasce sličnog vođstva poput ustaško-hrvatskog rukovodstva, imamo veću obavezu da učinimo sve da spriječimo postojanje takvog režima", rekao je Greif.

Ovaj istoričar specijalizovan za istraživanje Holokausta istakao je da žrtve traže da se danas konstantno govori o stradanju.

"Bili su zarobljeni u Jasenovcu kako bi što prije bili poslati u smrt, ali su hrvatsko-ustaške ubice svim sredstvima hteli da ih muče, ponize i unište njihove živote prije nego što ih fizički ubiju. Iz tog razloga moramo da objavimo i distribuiramo priče o njihovim patnjama, ponižavanju i agoniji", rekao je Greif.

On je naglasio da su Srbi, Jevreji, Romi i antifašisti sahranjeni u ubilačkim poljima Donje Gradine i logora Jasenovac, a mržnja ustaških ubica nije bila usmjerena samo na određenu grupu ljudi, nego prema onima koji su definisani kao inferiorni, drugačiji ili neprijateljski nastrojeni.

"Ovo nam pokazuje da okrutnost nema granica i da tiranske vlasti mogu da koriste negativna i manipulativna osjećanja prema bilo kojoj grupi ljudi na koju se namjere. Žrtve Jasenovca takođe žele da poruče da pod određenim okolnostima stepen ljudske surovosti može biti neograničen", rekao je on.

Podsjećajući da su se ustaške ubice čak i međusobno nadmetale ko će za jednu noć ubiti više zatvorenika, Greif je rekao da takvo nadmetanje može da postoji samo u određenim političkim sistemima kao što je ustaški, a takva svirepost se može naći i u drugim tiranskim režimima.

"Žrtve Jasenovca žele da nam šapnu na uvo da nisu izgubile volju za životom i preživljavanjem. Uložile su sve moguće napore da prevaziđu najnepodnošljivije tegobe, da sačuvaju zdravlje i volju za životom kako bi preživjele ropstvo. Nisu dozvolile da budu poražene ili u očaju. One su 22. aprila 1945. godine izvele čak i hrabri proboj iz logora kako bi stavile tačku na ovaj pakao na zemlji zvani Jasenovac", rekao je on.

Grajf je napomenuo da duh jasenovačkih logoraša nije bio slomljen nijedne sekunde, uprkos svim pokušajima izvršilaca da ih slome i navedu da odustanu.

"U tom kontekstu možemo konstatovati da je duhovna pobjeda bila na strani zarobljenika, a ne na strani progonilaca. Zarobljenici su fizički bili uništeni, ali su dobili psihičku i moralnu bitku. I konačno, poruka koju žrtve kazuju je spoj upozorenja i učenja. S jedne strane oni boje svijet crvenim lampionima kako bi obilježili minska polja u koja ne treba da ulazimo. S druge strane žele da ojačaju našu pozitivnu ljudsku posvećenost, koja nas sve može odvesti u bolji svijet, planetu dostojanstva, poštenja, lične bezbjednosti i poštovanja svakog čovjeka", poručio je Greif.

Na platou pored grobnog polja Topole u Spomen-području Donja Gradina kod Kozarske Dubice služen je parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina – genocida NDH, odnosno za pola miliona Srba, 40.000 Roma i 33.000 Jevreja ubijenih u jasenovačkom sistemu koncentracionih logora.