Vlada Republike Srpske utvrdila je danas, na 115. sjednici, u Banjaluci, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama RS.
Razlozi za izradu ovog zakona su dodatno usklađivanje sa relevantnim propisima Еvropske unije, uz uvažavanje dostignutog stepena razvoja bankarskog sektora RS, u cilju očuvanja statusa ekvivalentnosti regulatornog i nadzornog okvira sa regulativom Еvropske unije, dobijenog od Еvropske komisije 2021. godine, otklanjanje nedostataka važećih normi zakona, uočenih njegovom primjenom i veća zaštita prava korisnika finansijskih usluga.
U oblasti zaštite prava korisnika finansijskih usluga, Zakonom je zabranjeno banci da ugovara i naplaćuje: naknadu za opomenu za kašnjenje korisnika u slučaju neizmirenja obaveza, naknadu za "vođenje" kreditne partije, naknadu za potvrđivanje stanja, tj. salda na računu nakon zahtjeva klijenta ili nakon svake promjene stanja računa, nezavisno od medija putem kojeg klijent upućuje zahtjev, naknadu za podizanje gotovine na bankomatu banke izdavaoca.
U postupku automatskog donošenja odluka u kreditnom procesu Zakonom je propisana obaveza banci da obezbijedi da automatsko donošenje odluka u cjelosti odražava kreditnu politiku banke i da se njegovo korišćenje oglašava u skladu sa odredbama zakona koje se odnose na zaštitu korisnika finansijskih usluga. S ciljem zaštite klijenta, propisano je da u slučaju da klijent nije zadovoljan odlukom donijetom u postupku automatskog donošenja odluka, može podnijeti zahtjev kreditnom odboru banke da preispita ovu odluku.
Takođe, Zakonom je regulisano pitanje eventualnog prestanka objavljivanja, odnosno korišćenja referentne kamatne stope. Ako banka nije u svoje ugovore unijela zamjensku stopu za postojeće referentne kamatne stope, a u slučaju eventualnih neočekivanih dešavanja, te privremene nemogućnosti korišćenja referentne kamatne stope, da bi ugovor ostao na snazi, neophodno je primijeniti određenu kamatnu stopu. Zbog navedenog, dato je ovlašćenje Agenciji za bankarstvo RS da u takvoj situaciji odredi referentnu kamatnu stopu ili neki drugi promjenljivi element koji bi se koristio za utvrđivanje visine promjenljive kamatne stope.
Osim zaštite korisnika finansijskih usluga, Zakonom se posebno mijenjaju područja u kojima su prisutne manjkavosti koje je potrebno otkloniti u pravcu jačanja odredaba kojima se uređuje korporativno upravljanje, kupoprodaja plasmana, zaključivanje ugovora u elektronskom obliku, te dodatne mjere nadzora Agencije za bankarstvo RS.
Dalje, Zakonom je predloženo postepeno smanjenje stope adekvatnosti regulatornog kapitala, koju je banka dužna da održava, sa 12% na 10% i to počevši od 31. decembra 2026. godine. Ova stopa prema standardima Еvropske unije iznosi 8%, a njene izmjene u RS, prema procjenama Agencije za bankarstvo, neće uticati na stabilnost bankarskog sektora. Navedeno rješenje će doprinijeti većem plasmanu kredita i rastu investicija u sektoru stanovništva, privrede i javnog sektora.
Takođe, Zakonom su unapređene odredbe o restrukturiranju u pravcu njihovog dodatnog usklađivanja sa relevantnim propisima Еvropske unije, radi preduzimanja mjera koje treba da spriječe ili ublaže nastupanje kriznih situacija kod pojedinačne banke, ili bankarskog i finansijskog sistema u cjelina, a samim tim i obezbijede efikasno restrukturiranje banke koja ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti da posluje.
Predstavnici Ministarstva finansija RS održali su više sastanaka sa predstavnicima Agencije za bankarstvo RS, na kojima su dodatno razmotrena rješenja utvrđena Nacrtom zakona, analizirajući primjedbe i sugestije dostavljene od Udruženja banaka BiH i pojedinačnih banaka, na osnovu čega je izrađen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama RS.