Vlada Republike Srpske je napravila štetu, a štetu će platiti Bosna i Hercegovina jer je obavezna po normama međunarodnog prava. BiH ima pravo regresne tužbe prema RS, što znači da to RS mora vratiti, na ovaj ili onaj način - rekao je ovo u intervju za Euronews bivši pravobranilac BiH, Mlađan Mandić, povodom tužbe slovenačkog preduzeća "Viaduct".
ADVERTISEMENT
"Mi smo 2014. godine dobili tužbu od slovenačkog preduzeća 'Viaduct' u kojoj oni traže naknadu štete, koja je nastala ustupanjem koncesije. Mi smo potom ušli dublje u taj problem i vidjeli smo da je u toj tužbi, 2004. godine, Vlada Pere Bukejlovića dala koncesiju preduzeću 'Viaduct', a da su kasnije, kada je ta Vlada otišla sa vlasti, da je onda Vlada na čelu sa Miloradom Dodikom tu istu koncesiju dala Slovencima, što je nepravilno-pravno. Međutim, oni se nisu obazirali, dali su koncesiju drugom licu, drugo lice napravilo i Slovenci su morali da tuže", tvrdi Mandić.
Kaže da je odmah o svemu obavijestio Vladu RS i ministra Petra Đokića, uz upozorenje da će taj spor najvjerovatnije izgubiti.
"Tužba ima otprilike oko 160 stranica. Ja sam je proučavao jedno pet - šest dana i vidio sam da postoje odluke sudova iz Republike Srpske, privrednih sudova, u kojima oni naglašavaju da su Slovenci u pravu. Ja sam nazvao ministra Petra Đokića i Vladu RS i rekao da ćemo taj spor najvjerovatnije izgubiti. Sazvali smo sastanak, ja sam obavijestio Savjet ministara BiH da postoji mogućnost da ćemo izgubiti spor. Potom je Petar Đokić sazvao sastanak na kojem su bili svi direktori elektro preduzeća u RS na kome su oni iznosili svoje mišljenje. Na osnovu njihovog mišljenja, ja sam zaključio da nisu pročitali tužbu. Da bih taj sastanak skratio ja sam predložio ministru da se stupi u kontakt sa slovenačkom firmu i da se proba nagoditi", kaže Mandić.
Vlada RS, kaže Mandić, tražila je da taj postupak preuzme na sebe.
"Prema međunarodnom pravu, kada dobijete tužbu za arbitražu vi ste obavezni kao stranka da u roku od šest mjeseci to pokušate riješiti mirnim putem što smo mi iz Pravobranilaštva BiH radili. Međutim, u međuvremenu, kada su Slovenci ponudili svoj iznos novca koji su tražili, u prvom mahu je to bilo oko milion evra, onda je Vlada RS tražila da se ja i Pravobranilaštvo BiH uklonimo iz tog postupka i da oni preuzimaju sav posao koji treba da dovede do toga da se postigne dogovor. Pošto se radilo o hidrocentrali koja je bila na teritoriji RS, oni su insistirali da oni vode postupak jer su rekli da nemaju povjerenja u zajedničke organe i u mene kao pravobranioca. Ja sam obavijestio Savjet ministara i oni su prihvatili da se ugovorom između Vlade RS i Savjeta ministara napravi dogovor kojim će RS snositi sve troškove postupka, da će voditi, angažovati advokatske kuće i da će, ako izgube, to platiti, na šta smo se ja i Savjet ministara složili. Vlada RS i Savjet ministara su potpisali taj ugovor i rezultat znamo", ističe Mandić.
Vlada RS je napravila štetu koju će, prema riječima bivšeg pravobranioca, platiti BiH.
"Vlada RS je napravila štetu, a štetu će platiti BiH jer je obavezna po normama međunarodnog prava. BiH ima pravo regresne tužbe prema RS, što znači da to RS mora vratiti, na ovaj ili onaj način. Arbitraža je u prvom stepenu i pravosnažna i izvršna. Što znači da će međunarodni izvršitelji izvršiti prinudnu naplatu prema BiH, a to znači pljenidba nepokretnosti u inostranstvu. BHANSA je u problemu, dovodi se u pitanje let iznad BiH", smatra Mandić te dodaje:
"Kada se vrši izvršenje onda se traži najpogodniji način da se to sprovede prinudno, a to je najlakše da se izvrši na BHANSA-i jer je ona u međunarodnom saobraćaju i uz bilo kakvo odstupanje od prava, BiH gubi velike količine novca koje dobija za prelet aviona preko bh. neba", pojašnjava Mandić.
Načini naplate duga zavise od dogovora političara.
"Postoje razni načini prinudne naplate, ali to zavisi od dogovora političara, odnosno ministarstva finansija, Savjeta ministara, Vlade RS i Vlade FBiH. Na koji način će oni to uraditi ja stvarno ne znam. Ono što je najvažnije, to je da BiH te dugove mora platiti, te će ih naplatiti od RS. Politička situacija nema nikakve veze sa pravom. Sasvim je logično da, ako ja plaćam nečiji dug, da ja taj dug naplaćujem od onoga za koga sam platio. Po meni je bilo nekorektno od strane Vlade RS da se u ugovoru obavezuju da će platiti ako izgube, a sada kada treba platiti se povlače jer vjerovatno nema para u budžetu. Sada u prvi plan stavljaju BiH, ali to je samo gubljenje vremena", naveo je Mandić.
Za vrijeme Mandićevog mandata u državnom Pravobranilaštvu BiH je bila tužena tri puta.
"Dok sam ja bio pravobranilac, BiH je bila tužena tri puta. Dva puta za Ugljevik pred arbitražom u Beogradu i Parizu, zatim Krajina osiguranje i tužba je bila pripremljena i za TE Gacko, a za razliku od ostalih gdje su tužili Slovenci, to je tužila Hrvatska. Mi smo u Pravobranilaštvu formirali Komisiju za mirno rješavanje sporova, a članovi su bili iz Pravobranilaštva, Ministarstva pravde i ostalih ministarstava iz Savjeta ministara i počeli su pregovori sa predstavnicima Vlade Hrvatske. Dokle se to došlo, ja ne znam, jer je došla nova tura pravobranilaca. Mislim da je to pravi način. Da je bilo pameti i 'Viaduct' bi se tako riješio. Ja se nadam da će ova Komisija riješiti problem sa TE Gacko i da će BiH proći nekažnjeno, bez povreda", naglašava Mandić.
Hrvatska je, naglašava Mandić, iskoristila mogućnost arbitražnih sporova kada su u pitanju odmarališta koja pripadaju BiH u toj zemlji.
"Ja kada sam primio dužnost pravobranioca imao sam podatke od Komisije, koja je popisala imovinu BiH u Hrvatskoj. To su bili odmarališta na atraktivnim lokacijama, od Dubrovnika do Opatije. Mislim da je procjena (vrijednosti) bila, ugrubo, oko tri milijarde i 200-300 miliona. Ja sam predlagao tadašnjem predsjedavajućem Savjetu ministara da se pokrenu kontra tužbe da bi se spriječilo da BiH tuži ko stigne. Poslije toga, ja iz Savjeta ministara nisam dobio nikakav odgovor. U međuvremenu, Republika Hrvatska se dosjetila da postoji mogućnost arbitražnih sporova pa je donijela zakon po kome svu imovinu BiH daje drugim licima na zakup od 30 godina. Umjesto da ta odmarališta služe da BiH ima neku dobit ona služe za uzimanje novčanih sredstava za Hrvatsku", smatra Mandić.
Objasnio je i sam proces arbitražnog spora.
"Arbitražni spor počinje uplatom koja ne zavisi od broja stranaka. Tužilac mora da podnese 300.000 dolara, kao i tuženi, da bi uopšte arbitraža mogla početi. Po završetku arbitraže tih 600.000 dolara plaća strana koja izgubi i spor. Mi smo imali problema i sa tim uplatama kada smo vodili arbitraže za Ugljevik i 'Viaduct'", zaključio je Mandić.