ADVERTISEMENT

Izgradnjom mini hidroelektrana, ekološki sustav biva bespovratno uništen, poručuju aktivisti. Ako se planovi o izgradnji do 600 elektrana obistine, to bi značilo da bi na skoro svakoj rijeci ili potoku u BiH nikla jedna brana. Denis Žiško iz Aarhus centra BiH kaže za Euronews da je postotak struje koje one proizvode neznatan.

“Kada bi se izgradile sve mini hidrocentrale koje su ucrtane u kartu Bosne I Hercegovine, to bi ustvari doprinijelo u ukupnom instaliranom sistemu za proizvodnju električne energije samo od 3 do 4 odsto” navodi Žiško.

Izvor: Facebook

On navodi kako je proizvodnja struje iz minihidroelektrana vrlo mala, ali da su posljedice po prirodu i ekosustav, velike. Hidrocentrale se većinski grade u gornjim, netaknutim dijelovima rijeke, koji su izuzetno važni za biodiverzitet. Damir Miljević iz reSET-a kaže kako konačnu dobit od mini hidroelektrana nema ni lokalna zajednica, niti njeno stanovništvo, već samo investitori.

“Korist imaju samo investitori a da tragedija nude veće čim su cijene električne energije na veleprodajnim tržištima skočile, najveći broj investitora u MHE je izašao iz sistema podsticaja. Drugim riječima mi smo ih svojim parama debelo subvencionirali da bi nam isporučivali zelenu energiju a oni su na prvi mig tržišta raskinuli ugovore što im je nažalost zakonodavac i omogućio s obzirom na vrlo loše, da ne kažem katastrofalne propise koji favorizuju isključivo stranu investitora”objašnjava Miljević.

Rijeka Vrbas ( Izvor: Snežana Mitrović, arhiva)

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH prije nepune dvije godine usvojio je dopune Zakona o električnoj energiji, kojim se zabranjuje planiranje i gradnja novih mini hidroelektrana u Federaciji BiH. Miljević kaže da je još rano govoriti o efektima zabrane, jer zabranom nisu bile obuhvaćene MHE koje su bile u nekoj fazi postupka realizacije. U Republici Srpskoj, navodi Miljević, zakonski nije zabranjena gradnja ovih hidroelektrana.

“Nadam se samo da će gradnja biti trajno zabranjena i da će se vlasti u BiH okrenuti prema građanima i privredi i omogućiti im da kroz različite modele tzv.građanske energije učestvuju u energetskoj tranziciji i kroz proizvodnju za vlastite potrebe, prvenstveno korištenjem solarne energije na krovovima objekata, obezbjede se bi čistu i jeftinu energiju.”, poručuje Miljević.

Svjetski dan voda i protesti u BiH

Svjetski dan voda obilježava se 22. marta, globalno.

Sve je otpočelo 22. decembra 1992. godine u Rio de Janeiru na prijedlog UN-a. Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju i prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine.

Cilj obilježavanja ovog dana je usmjeren na važnost vode i podizanje svijesti o 2,2 milijarde ljudi širom svijeta koji nemaju pristup sigurnoj vodi za piće, ali i vodi za druge životne potrepštine.

Aktivisti centra za životnu sredinu Banjaluka upravo na današnji dan, vode borbu za zdravu životnu sredinu.

U Prijedoru dižu glas zbog, kako navode, nezakonitih aktivnosti i kopanja mrkog uglja na lokaciji Bukova Kosa.

U Kotor Varoši pak održavaju protest na kojem brane rijeku Duboku, upravo od izgradnje nove hidrocentrale. Sve uz poruku " Ni kapi Duboke više".