Čelnici Europske Unije naredna dva dana sastat će se u Briselu kako bi raspravljali o konkurentnosti i poduzeli daljnje korake slijedom vanrednog sastanka Europskog vijeća održanog 6. marta u cilju razmatranja nedavnih događaja u Ukrajini i sljedećih koraka u području obrane.
ADVERTISEMENT
Bosna i Hercegovina propustila je još jednu priliku za nastavak europskog puta, s obzirom na to da nije pripremljen materijal koji je trebao biti dostavljen Vijeću za opće poslove, koje je održava danas, a nećemo biti ni tema Europskog vijeća koje zasjeda u četvrtak i petak.
BiH propustila priliku
Na dnevnom redu prema trenutnoj agendi, mjesta za Bosnu i Hercegovinu nema, ali najvjerovatnije neće ni biti, kaže izvor iz Brisela za Euronews.
Tako da ako BiH i bude pomenuta, čuće se kritike, ili eventualni prijedlozi sankcija zbog nestabilne političke situacije, ocijenio je za Euronews analitičar Inicijative za europsku stabilnost Adnan Ćerimagić.
“BiH je imala ponude EU kada govorimo o mogućnosti da se otvore pregovori o članstvu. Uslovi koji su postavljeni pred BiH nisu dramatični, veliki. Nisu ni blizu onoga što je EU tražila ranije, kao što je to bila reforma policije, implementacija presude Sejdić-Finci, ustavne reforme. Sada postavljeni uslovi nisu značajno veliki i njima se mogao naći politički dogovor”, kaže Ćerimagić.
Da bi BiH, ukoliko se i nađe na dnevnom redu mogla dobiti kritike naslućuje se i iz izjave ministrice vanjskih poslova Finske Eline Valtonen.
Valtonen je za Euronews istakla da su prije dva dana ministri vanjskih posla na sjednici Vijeća EU, izrazili zabrinutost zbog situacije u BiH.
"Ministri vanjskih poslova, na sjednici Vijeća EU, izrazile zabrinutost zbog posljednjih izazova, ustavne i političke krize. Jedan od razloga zašto sam i ja ovdje, jeste da građanima damo podršku, podršku BiH i Ustavu koji je postavljen Dejtonom prije 30 godina", kazala je Valtonen i dodala:
"Podržavamo proširenje EU, posebno na zemlje Zapadnog Balkana, to bi bio win-win proces, ali ova pobjeda počinje sa građanima. Svaka reforma je korak bliže EU, borba protiv korupcije, jačanje vladavine prava, jačanje demokratskih institucija, svaki korak je važan", zaključila je Valtonen.
Uslovi Brisela su imenovanje glavnog pregovarača sa Europskom unijom, imenovanje nacionalnog koordinatora za IPA, usvajanje nacionalnog programa za europske integracije, formiranje odjeljenja za integritet pri VSTV-u, usvajanje zakona o sudovima, usklađivanje vizne politike s EU, kao i usvajanje strategije upravljanja granicom.
Ukrajina prioritet
Kako bi se postigao "mir putem snage”, Ukrajina mora biti u najjačem mogućem položaju prije, tokom i nakon pregovora o okončanju rata, navedeno je iz Europskog vijeća.
Čelnici i čelnice EU u tom će kontekstu razmotriti najnoviji razvoj događaja.
S obzirom na pregovore o sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru, EU pozdravlja zajedničku izjavu Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, uključujući prijedloge za sporazum o prekidu vatre, humanitarnu pomoć i nastavak pružanja obavještajnih podataka i sigurnosne pomoći SAD-a.
EU je dosad Ukrajini osigurala 135,4 milijarde eura, uključujući 49,2 milijarde eura u obliku vojne potpore.
Kad je riječ o finansijskoj podršci, EU će 2025. za Ukrajinu osigurati doprinose u vrijednosti od 30,6 milijardi eura, što obuhvaća financiranje sredstvima iz Instrumenta za Ukrajinu i zajmove skupine G-7 iz ubrzanja izvanrednih prihoda.
"Naša kontinuirana podrška Ukrajini, potreba za ulaganjima u našu odbranu i naša konkurentnost usko su povezani", kazao je predsjednik Europskog vijeća António Costa.
Na dnevnom redu su i višegodišnji finansijski okvir (VFO), migracije, najnoviji razvoj događaja na Bliskom istoku, multilateralizam i druga globalna pitanja.
Na marginama održat će se sastanak na vrhu država europodručja u uključivom sastavu.