U Sudu Bosne i Hercegovine sutra će biti donesena prvostepena presuda u slučaju optuženih predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Miloša Lukića. Veliki dio javnosti u BIH smatra da je proces politički, a ne pravni, te da bi posljedice u slučaju osuđujuće presude mogle izazvati najveću krizu u postdejtonskoj BIH.
ADVERTISEMENT
Suđenje decenije, Kočićevo sudanije, OHR-ova inkvizicija, samo su neki od naziva za proces koji se pred Sudom BiH vodi protiv predsjednika RS Milorada Dodika. Danima uoči presude o ishodu pričaju građani, u taksiju, na tržnici, na ulici, svuda. Očekivanja su podijeljena po entitetskoj liniji.
Sudinica Sena Uzunović ima tešku odluku, a izložena je pritiscima sa tri strane, kaže sudija u penziji Krstan Simić: Od Bošnjaka, navodi Simić pominjući i Majke Srebrenice i njihovu reakciju na suđenju Atifu DudakovićuČ od Srba i od OHR-a.
Simić kaže da je ovo klasični politički proces, navodi slične inkvizitorske, čuveni Drajfsov postupak i Zolinu odbranu, preko Josipa Broza Tita, Milovana Đilasa, pa i dodaje Alije izetbegovića.
Bez obzira na sve, on bi Dodika oslobodio.
“Ti politički procesi imaju političku težinu, jer stavljaju breme na leđa sudije, jer sudija mora cijeniti da kada ima politički proces da taj proces može proizvesti određene poremećaje u društvu i neprimjerene posljedice i u okviru zakona mora da vodi računa i o tim političkim aspektima takvog procesa.
"Ja mislim da je (Sena Uzunović ) dobar sudija, takva joj je fama, ali ja mogu odgovoriti na to kako bih ja reagovao s obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo. Ja bih gdina Dodika oslobodio odgovornosti u ovom postupku i našao ozbiljne pravne argumente da mi niko ne bi mogao prigovoriti. Mogli bi samo izgovoriti onu čuvenu Titovu rečenicu, ovaj se drži zakona kao pijan plota. Ponavljam jasno i glasno, bez imalo zadrške, bez obzira što je optuženi gdin Dodik, ja bih donio oslobađajuću presudu i dao razloge zbog kojih se ne bih crvenio ko god bude čitao.”, kaže sudija u penziji Krstan Simić.
Krstan Simić ( Izvor: Euronews.ba )
Bivši sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i advokat Simić tako ne dvojbi da je ovo politički proces. Navodi tri slučaja na osnovu kojih bi Dodik mogao biti oslobođen. On ipak ne bi da se bilo šta s njegove strane protumači kao pritisak na sudiju.
„Ako posmatrate Aneks 10 Dejtonskog sporazuma u toj pravnoj odedbi nigdje ne možete naći da visoki predstavnik ima mandat da može da mijenja zakone, ustav itd. To ne možete naći ni u PIC-u, jer je PIC slobodno udruženje građana koje je osnovano kao recimo prijatelji suda, a oni su to nekim bonskim ovlaštenjima nagovijestili. Gdje se udruženje građana može baviti suverenitetom neke države? Visoki predstanik bio legalno, ne bio legalno izabran, visoki predstavnik nije bio ovlašten da se upliće u nadležnost parlameta i skupština koje su jedino ovlaštene svuda da mijenjaju i donose zakone. Stoga je Dodik u pravu. Potenciranje da visoki predstavnik nije legalno izabran je tačno, navodi tvrdeći da je Aneks 10 toliko obmanjiv da se striktne procedure ne navode“.
Ipak, po njemu, Savjet bezbjednosti o Schmidtu i njegovom izvještaju nije odlučio konsenzusom. Navodi slučajeve međunarodne prakse.
Tri primjera zbog kojh bi Simić oslobodio Dodika.
1. Suđenje Gavrilu Principu i mladobosancima
„Suđenje Principu i ortacima, austrougarske vlasti su ih optužile po više tački optužbi. Prva je bila najteža, da su oni djelovali tim atentatom, djelovali protiv ustavno-pravnog poretka i uređenja, što se ovdje ponavlja i kod Dodika, uređenja Austro-ugarske. Advokati su tada iskopali, potegli argument koji je zbunio Austro-ugarsku kao državu, bili su pritisci i potkupljivanja, ali advokati su izdržali, potrvdili da Austro-ugarska nikada nije na svom saboru, hoću da kažem koliko su važne institucije, nikada nije donijela odluku da pripaja BIH austrijskoj monarhiji, već su oni tamo bili okupatori, što je Gavrilo Princip i govorio mi smo se borili za slobodu, a ne rušili ustavnopravni poredak.
Austrougarski sud, tada je dodaje Simić, imao hrabrosti da pored svih neopisanih pritisaka, kaže ta se optužnica u toj tački odbija i svi su po tom osnovu bili oslobođeni.
2.Drugi primjer generala Blaškića, navodi Simić.
3. Odluka u slučaju Tadić u Hagu (nelegalnost suda):
„Ovdje taj primjer navodim kao primjer kako se mora postupiti kod tako osjetljivih pitanja jer je međunarodni sud raspravljao da li je legalno osnovan. A mi smo ovdje dopustili da nam se osnuje Sud i Tužilaštvo u Sarajevu, Pravobranilaštvo šta još ima od tih institucija, a da jednostavno nije provedena ozbiljna procedura.
Ovo što je trebala sudija uvažiti, a trebala je iznijeti odbrana, malo sam bio iznenađen da gdin Nobilo nije potezao odluku iz svog predmeta, da pokaže šta znači pitanje suvereniteta, a s druge strane Sena je nezavisna. Da, izložena pristicima, ali ja je ohrabrujem. Ovo je jedan od većih procesa u Evropi poslije rata. Na ovom predmetu se postaje veliki sudija, ili sudija koji je otaljao posao i biće zaboravljen“, zaključuje Simić za Euronews.
Sarajevska očekivanja drugačija od banjalučkih
Prvostepena presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku i v.d.direktora Službenog glasnika RS Milošu Lukiću biće donosena sutra u 13 časova.
Politička i pravna javnost u Sarajevu drugačije misli od one u Banjaluci.
Tužilaštvo traži da se Dodiku i Lukiću izrekne mjera zabrane obavljanja funkcije od čak deset godina . Kazna zatvora koja im prijeti je od šest mjeseci do pet godina.
Izmijenjena optužnica potvrđena je u septembru 2023.godine, proces je bio po mnogima ekspresan, ali je ipak obilovao zahtjevima za odgodu i izuzeće sudija. Dodiku se, iako su ga godinama optuživali, ipak ne sudi za korupciju, već za nepoštovanje odluka visokog predstavnika čiji legitimitet u RS ne priznaju. U Banjaluci zato kažu, ova presuda mogla bi biti ne samo presuda lideru Srba, već presuda državi Bosni i Hercegovini.