ADVERTISEMENT

Prijedlog je upućen Gradskom vijeću Sarajeva i biće razmatran po skraćenom postupku na sjednici zakazanoj za 19. februar.

Ademović ističe da je ova inicijativa utemeljena na relevantnim historijskim dokumentima te da je podržana od strane velikog broja historičara i građana.

"Postoji elaborat koji potvrđuje ovaj datum i ne vidim razlog da Sarajevo ne dobije i zvaničan datum osnivanja. To ne ugrožava 6. april kao Dan grada Sarajeva, već samo dodatno naglašava bogatu historiju našeg glavnog grada. Prvi februar može se nazvati rodnim listom Sarajeva", objasnio je Ademović za TVSA.

Međutim, protivnici ove ideje smatraju da je ovakav prijedlog historijski netačan i politički motiviran.

Grupa akademika, intelektualaca, advokata i umjetnika uputila je otvoreno pismo Gradskom vijeću, istaknuvši kako prvi februar ne odražava punu historijsku složenost Sarajeva.

"Smatramo da je prijedlog odluke pogrešan jer Sarajevo baštini predosmansku historiju jednako kao i osmansku, austrijsku, socijalističku i postsocijalističku. Ovakva inicijativa dodatno polarizira građane i narušava značaj 6. aprila, kada je Sarajevo odbranilo svoju slobodu i opstalo kao kosmopolitski grad", stoji u pismu.

Posebno se ističe da inicijativa dolazi u godini kada čitav svijet obilježava 80 godina od pobjede nad fašizmom, pa se postavlja pitanje političke pozadine ovog prijedloga.

Kritičari smatraju da se time skreće pažnja sa suštinskih problema, poput stanja u obrazovanju i ekonomiji.

Podijeljena akademska zajednica

Elaborat iz 2019. godine, koji su izradili eksperti Aladin Husić, Enes Pelidija i Behija Zlatar, zaključuje da je pravno legaliziranje Sarajeva kao urbanog naselja obavljeno u februaru 1462. godine.

Na to podsjeća i akademik Enver Imamović ističući da je Sarajevo jedan od rijetkih gradova u Europi koji ima vakufnamu (rodni list).

"U ovoj raspravi važno je razjasniti dva ključna pojma: jedno je osnivanje grada, za koje imamo dokumentovane izvore, a drugo je objašnjenje datuma koji označavaju važnost prošlih događaja u Sarajevu. Kada se spominju različiti datumi, oni nisu povezani sa samim osnivanjem grad", objašnjava Imamović za Euronews i dodaje:

Enver Imamović (Izvor: bošnjaci.net)

"Isaković je kao visoki službenik osnovao naselje na mjestu današnjeg Sarajeva, koje je bilo poznato pod nazivom Sarajevo, u narodnom govoru. Postavlja se pitanje, i mnogi to pitaju, da li je prije toga postojalo naselje na tom području. Treba razumjeti pojam 'grad' u srednjem vijeku, koji je podrazumijevao naselje na kojem su živjeli trgovci i obrtnici. To je bio grad u srednjovjekovnom smislu. prije osnivanja grada od strane Isakovića, postojala su naselja koja su se razvijala kroz različite historijske periode, od srednjeg vijeka do turskog perioda. Na istom lokalitetu nalazili su se ostaci tih naselja, ali sama gradnja i urbanizacija Sarajeva kakvo danas poznajemo započeli su sa osnovanjem koje je postavio Isaković", zaključio je Imamović.

Haris Dervišević, stručnjak za osmanski period, koji je podržao prijedlog, istitče da Sarajevo kao grad u pravom smislu te riječi počinje postojati u 15. stoljeću.

"Ne postoje valjani argumenti koji osporavaju da je Sarajevo osnovano 1462. godine. Do tada na ovom području nije postojao grad sa infrastrukturom, administracijom i institucijama koje čine urbano jezgro. Isa-beg Ishaković je planski podigao grad, osiguravši sve neophodne objekte poput mosta, karavan-saraja, hamama, vodovoda i dućana", naveo je Dervišević.

Slično mišljenje dijeli i historičar Dženan Dautović, koji je naglasio da, iako je kontinuitet naseljenosti na području Sarajeva dug, tek s osmanskim osvajanjima počinje nova epizoda urbanog razvoja.

"U srednjem vijeku ovo područje nije imalo značajno naselje zbog strateške izloženosti napadima. Tek u osmanskom periodu dolazi do formiranja Sarajeva kao urbanog centra. Argumenti obje strane imaju uporište, ali treba voditi računa da se historija ne politizira", poručuje Dautović.

"Metodološki promašeno"

Namjera da se 1. februar proglasi Danom osnivanja Sarajeva je konstrukt protivan historjiskim činjenicama, objašnjava historičar Husnija Kamberović i jedan od potpisnika otvorenog pisma Ademoviću.

Kamberović za Euronews objašnjava da je posve krivo i metodološki apsolutno promašeno na temelju vakufname određivati datum nastanka grada (“rođendan“), jer grad ne nastaje tako, jednim aktom, da bi mu se izdavao rodni list.

Husnija Kamberović (Izvor: Mreža mira)

Uz to, taj prijedlog se poziva na "datum“ legaliziranja vakufname Isa-bega Ishakovića.

Međutim, nikako se ne može utvrditi da li je ta vakufnama legalizirana 1. februara ili nekog drugog datuma, jer je datirana mjesecom, a taj mjesec traje od 1. februara do 3. marta. Znači, opredjeljenje za 1. februar je krivotvorenje historije i puko nagađanje, podsjeća Kamberović.

Smatra da je ovakav prijedlog problematičan jer zanemaruje širi kontekst razvoja Sarajeva.

"Opredjeljenje za 1. februar nije dobro ni zbog toga što ne vodi računa o raznim slojevima identiteta grada Sarajeva. Datum koji treba zvanično obilježavati u Sarajevu, ali ne kao datum osnivanja, treba biti integrativni faktor za grad. Taj datum mora biti odraz svih slojeva identitet grada, od antičkog do ovog postjugoslavenskog. Ovo što se nudi sa 1. februarom, osim što je historijski netačno i krivotvorina, jako je destruktivno i dezintegrativno. Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i ovako krupne odluke, koje mogu imati dalekosežne negativne posljedice ne samo po grad Sarajevo nego i po Bošnjake i državu, ne mogu se donositi na brzinu i u tako uskom krugu ljudi, ma koliko oni sebe smatrali pametnim, važnim i snažnim", rekao je Kamberović za Euronews.

Vijećnik Vedad Deljković, jedan od predlagača inicijative, odbacuje kritike, naglašavajući da je riječ o pravno validnom i historijski potvrđenom dokumentu.

"Osporavanje 1. februara kao Dana osnivanja Sarajeva nema naučnu osnovu. Vakufnama Isa-bega Ishakovića je nesumnjivo prvi dokument koji uspostavlja Sarajevo kao urbanu cjelinu, i mi samo želimo da se taj datum ozvaniči. Ukoliko neko smatra da ima drugačije podatke, činjenice neka ih donese u srijedu na sjednicu Gradskog vijeća. Ova incijativa nije pokrenuta tek sada, već ranijih godina. Prije pet ili šest godina prošao je sam Nacrt, a sada je red da se prijedlog nađe na dnevnom redu Gradskog vijeća", izjavio je Deljković za Euronews.

Vedad Deljković (Izvor: Instagram)

Naglašava da proglašenje prvog februara kao dana osnivanja neće ugroziti Šesti april koji se obilježava kao Dan grada Sarajeva.

"Šesti april ostaje Dan grada Sarajeva, to niko ne želi osporiti niti ukinuti. Želimo samo da se zna, da je Sarajevo mnogo starije, da je nastalo 1462. godine. Opet kažem, Šesti april niko ne osporava, niti ga ukida. Prvi februar je datum kada se prvi put spominje Sarajevo, mislim da smo dužni time i odati počast Isa-begu", zaključuje Deljković.

Negiranje historije ili priznavanje tradicije?

Pitanje proglašenja 1. februara za Dan osnivanja Sarajeva izazvalo je podijeljena mišljenja.

S jedne strane, Vrhbosanska nadbiskupija i bivša gradonačelnica Benjamina Karić protive se ovom prijedlogu, ističući da bi takva odluka zanemarila bogatu historiju grada, koja seže unazad gotovo dva stoljeća.

S druge strane, postoji želja da se obilježi važnost Isa-bega Ishakovića, ali bez brisanja svih prethodnih slojeva sarajevske historije.

Vrhbosanska nadbiskupija, koja se protivi ovoj inicijativi smata da se zanemaruje historija Vrhbosne, naselja koje je postojalo na području današnjeg Sarajeva i imalo svoju katedralu svetog Petra već u 13. stoljeću.

Nadbiskupija naglašava da se ne može ignorirati dugovječna tradicija i historija ovog naselja, koje je postojalo mnogo prije osmanskog osvajanja i samog Isa-bega Ishakovića, na kojeg se inicijativa poziva.

Prema njihovom mišljenju, Sarajevo nije počelo 1462. godine, već se ovakvim prijedlogom briše bogata povijest koja seže u srednji vijek i antiku.

Politička i simbolička dimenzija rasprave

Pitanje obilježavanja dana osnivanja gradova u regiji nije uniformno riješeno. Beograd, na primjer, obilježava 16. april kao prvi spomen grada iz 878. godine, dok Zagreb slavi 31. maj u vezi sa čudom u Kamenitim vratima.

Podgorica obilježava 19. decembar, dan oslobođenja od fašizma.

Međutim, u Sarajevu se postavlja ključno pitanje: Hoće li 6. april kao Dan oslobođenja Sarajeva postati žrtva političkih prepirki?

Kritičari upozoravaju da je antifašistička tradicija Sarajeva neupitna i da nikakva promjena ne smije dovesti u pitanje njegov značaj.

S obzirom na snagu argumenata i pobornika za i protiv, pitanje je, da li se iza ove inicijative krije mnogo više od same historijske istine.