ADVERTISEMENT

Više od dvije milijarde dolara uloženo je u projekte u BiH u periodu od 1995. godine, saopštila je nedavno Ambasada SAD-a u BiH, a sada se mnogi koji zavise o tim projektima suočavaju s teškim izazovima.

Mersiha Mima Mehić, direktorica MojPosao.ba/Kolektiv, kaže kako se tržište rada u BiH suočava s rastućim ekonomskim pritiscima – nakon izazova uzrokovanih povećanjem minimalne plate i krizom na njemačkom tržištu rada, gašenje USAID-a predstavlja dodatni udarac.

"Ova odluka mogla bi imati ozbiljne posljedice po nevladin sektor, koji zapošljava značajan broj ljudi, posebno mladih i visokoobrazovanih stručnjaka. Prema preliminarnim rezultatima analize tržišta rada u BiH, potražnja za radnicima u januaru 2025. godine je manja za 20 posto u odnosu na isti period prošle godine", pojašnjava Mehić za Bloomberg Adriju.

Dodaje kako bi suspenzija podrške i finansiranja NVO sektora mogla rezultirati masovnim otpuštanjima ili smanjenjem plata, dodatno povećavajući stopu nezaposlenosti. Dodatni efekt bi mogao biti migracija stručnog kadra.

"Smanjenje prilika u nevladinom sektoru moglo bi potaknuti mlade stručnjake da posao traže u inostranstvu, što bi dodatno pogoršalo problem 'odljeva mozgova' s kojim se BiH već godinama suočava", zaključuje ona.

USAID je u BiH ulagao u ključne sektore poput energetike, turizma, energetske efikasnosti, digitalizacije i e-uprave. Kroz projekte poput "Investicije u energetiku", vrijednog 20 miliona USD, podrške razvoju održivog turizma i promovisanja energetske efikasnosti, USAID je pomogao u jačanju infrastrukture i konkurentnosti. Također, kroz petogodišnji projekt e-uprave, vrijedan 10,9 miliona USD, omogućio je poboljšanje javnih usluga i transparentnosti. Kroz godine, veliki broj finansijskih projekata usmjeren je na novinare i medijske inicijative.

I pored svega ovoga, naišli su na niz kritika što domaće, a trenutno još više-američke političke javnosti.

Paulina Janusz, stručnjakinja za komunikacije, izjavila je za Bloomberg Adriju da će ova odluka imati dalekosežnije posljedice nego što trenutno izgleda. "Jer uprkos tome s kakvim frejmingom problema su već krenuli pojedinci, naprimjer Milorad Dodik, USAID nije finansirao samo nevladine organizacije i medije. Riječ je o cijelom nizu projekta pomoći, u raznim oblastima, od poljoprivrede do humanitarnih projekata".

Kako kaže, isto tako, nevladine organizacije koje su finansirali Amerikanci nisu se sve bavile korupcijom i vladavinom prava, dakle onim što je u tumačenju pojedinih političara "rušenje vlasti", već među njima ima i onih koje su mnogo toga uradile po pitanju prevencije različitih bolesti.

Dodaje kako je šteta što se civilni sektor "za sada nije potrudio" da iskomunicira obim problema i generalno svoju ulogu u društvu.

"U ovoj oblasti još uvijek dominira stereotip 'stranog plaćenika', i to da se od devedesetih niko s ovim stereotipom ozbiljno nije uhvatio ukoštac dovodi do toga da zbog situacije u vezi s USAID-om danas mnogi likuju, iako za likovanje zaista nema razloga", kazala je Janusz.

Šta je USAID i koliko košta američku vladu

USAID je osnovan 1960-ih za upravljanje humanitarnim programima širom svijeta. Zapošljava oko 10.000 ljudi, a većinu aktivnosti na terenu provode organizacije koje finansira. Agencija pruža hranu u kriznim područjima i upravlja globalnim sistemom za predviđanje nestašica. Veliki dio budžeta troši na zdravstvene programe, ali i NVO sektor, te medije.

SAD je 2023. potrošio 68 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, od čega je USAID dobio oko 40 milijardi. Većina sredstava otišla je u Aziju, Afriku i Evropu, posebno za Ukrajinu. SAD je najveći donator u svijetu – Velika Britanija dala je četiri puta manje.