ADVERTISEMENT

Svakako da će i u 2025. godini u fokusu biti rusko-ukrajinski sukob, a prema ocjenama analitičara, rat u prvim mjesecima naredne godine neće biti zaustavljen. Da li će nova američka administracija uspjeti da zaustavi sukobe između Rusije i Ukrajine, o čemu je Trump ranije govorio, ostaje da se vidi. I jedna i druga strana, prema situaciji na terenu, očigledno računa na to da će se sukob nastaviti. Međutim, neće odustati ni od pregovora o primirju.

Sukob Ukrajine i Rusije

Miloš Šolaja, profesor međunarodnih odnosa i bezbjednosti na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, za Euronews BiH kaže da će se najvjerovatnije tražiti način da se sukob Ukrajine i Rusije svede na određenu mjeru u kojoj neće biti oružanih dejstava, bez obzira što su obje strane, za sada, čvrsto svaka na svojoj polaznoj poziciji da traže krajnje rješenje.

“Mislim da bismo u narednoj godini mogli da očekujemo određeno smirivanje u procesu promjene globalnog međunarodnog poretka. Prije svega, tu mislim na ekonomski poredak jer će mandat Donalda Trumpa, a govorim samo prema najavama njegovih aktivnosti i onoga što najavljuje njegov tim, biti više obilježen ekonomskim promjenama ne toliko koliko političkim, ali u svakom slučaju to će biti razlog da se i na političkom planu nastoji postići smirivanje situacije. To se odnosi na velika krizna žarišta”, rekao je profesor Šolaja za Euronews BiH.

Safet Mušić, ekspert za bezbjednosna pitanja, kaže da smo i dalje svjedoci intenzivnih napada i sa ruske i sa ukrajinske strane što nam govori da će se rat nastaviti, pogotovo zbog očitog gomilanja vojne efektive i opreme.

“Tako da vjerovatno u prvim mjesecima ove godine pokazatelji govore da sigurno rat neće biti zaustavljan, ali za nadati se da tokom godine dođe do određenih pomaka kada se govori o eventualnom primirju”, istakao je Mušić za Euronews BiH.

Bliski istok i potencijalna nova žarišta

Traženje rješenja za prekid sukoba na Bliskom istoku takođe će biti jedno od pitanja kojim će se baviti svjetski moćnici. Nije isključeno i da će doći do usložnjavanja situacije u Siriji u kojoj pojedine zemlje žele da ostvare određene ciljeve.

“Sasvim sigurno će se pratiti stanje na Bliskom istoku, pogotovo sada kada je buknula situacija u Siriji, gdje će Rusija biti manje angažovana, a očigledno je da neke svoje ciljeve žele da ostvare Turska, Saudijska Arabija, SAD, tako da će i tu biti određenih aktivnosti. Vjerovatno će se tražiti formula po kojoj će situacija biti politički stabilnija”, smatra Šolaja.

Mušić, govoreći o područjima gdje se trenutno ne vode otvoreni ratni sukobi ali svakako se gomilaju vojne snage i vidljivo je prisustvo određenih neimenovanih oružanih grupa, navodi prostor Sirije. U ovom dijelu nije isključeno da dođe do usložnjavanja situacije, pogotovo jer je ponovo više stranih faktora uključeno i u nastavak rješavanja konflikta u Siriji.

“Takođe, kada govorimo o Pojasu Gaze, mislim da se slično odnosi i na taj prostor, kada pričamo o očekivanjima od nove američke administracije. Izgleda da i u tom dijelu postoje neki nagovještaji da bi se mogao tražiti način okončanja tog sukoba, ali evidentno je da još uvijek nema nikakvih naznaka o umanjenju vojnih djelovanja od strane Izraela, niti je došlo do smanjenja vojnih kapaciteta na prostoru Gaze. Izraelske snage su izvršile određena, manja povlačenja svojih snaga sa prostora Libana, ali i tu je situacija još uvijek napeta i u narednoj godini nije isključeno da dođe do određenih kriza u tom području. Tako da je vrlo teško odrediti dalji razvoj događaja kada govorimo o Gazi, jer očito da nema dovoljno interesa ni snage u svjetskoj politici da se Izrael zaustavi, odnosno da namjere Izraela budu izmijenjene. Oni još uvijek nisu odustali od svoje proklamovane ideje, odnosno cilja u tom dijelu”, ističe Mušić.

Postoje potencijali za konflikte i u drugim dijelovima svijeta, saglasni su stručnjaci. Prije svega, radi se o Africi, gdje je dinamika postala dosta zanimljiva odlaskom Francuza i drugih evropskih kolonijalnih sila sa tog prostora, a uvijek je moguće da te sile budu nadomještene na drugi način, navodi Šolaja.

“Nikad se ne zna kada će SAD definisati svoj strateški interes. Tu je i Kina jako prisutna, tako da je zaista u ovom trenutku teško. Drugo, činjenica je da je Kina postala regionalni lider u Aziji, da će ona biti garancija bezbjednosti Azije, a da će sa druge strane SAD, uključujući svoje partnere koje mi uslovno zovemo Zapad, iako su tu i Australija, Novi Zeland, Južna Koreja, nastojati da ostvari svoje interese u jugoistočnoj Aziji, odnosno u Južnom kineskom moru, sve ono što je vezano za Tajvan, tako da je moguće da još neke krize izbiju. Da li će one biti otvoreno oružane, u to sumnjam, ali će biti napeto, to je sasvim izvjesno”, ističe profesor Šolaja.

Trumpovo preuzimanje predsjedničke funkcije

Svakako se postavlja pitanje kako će dolazak Donalda Trumpa na čelo najjače države svijeta uticati na geopolitičku situaciju. Politike SAD će, prema najavama samog Trumpa, biti više okrenute unutrašnjim ekonomskim pitanjima, smatra Šolaja, koja će se, dodaje, reflektovati i na globalna.

“Iskreno rečeno, još se ništa ne zna, tako da je teško reći šta će biti, sve je u sferi pretpostavki i projekcija. Svi oni od kojih geopolitička situacija zavisi, a činjenica je da će Trump preuzeti dužnost, od njih nema još realnih uporišta da se vidi u kome će pravcu te politike ići. Ono što su Trump i njegov tim najavili, to će biti očigledno otvorena suprotnost, različita viđenja na ekonomsko uređenje svijeta. U tom svjetlu, treba da gledate i Grenland i Panamski kanal. To se direktno tiče trgovine i američke ekonomije, pri čemu će to uvođenje carina, kao što je bilo i u vrijeme prvog Trumpovog mandata, kada su uvedene carine za kinesku robu, zaista značiti jedan prilično značajan poremećaj u globalnoj ekonomiji. I to će biti sukob između dva koncepta. Jedan je kineski, koji živi na globalnoj, liberalnoj ekonomiji, koji je Kini dao rezultat od njihovog velikog otvaranja 1979. godine do danas, i dalje predstavlja stratešku orijentaciju Kine. Tu je i izvjestan protekcionizam, koji ne može da bude ostvaren na klasičan način kao u 19. ili 20. vijeku, ali će na izvjestan način značiti povlačenje Amerike u svoj ekonomski svijet u kojem bi trebalo biti manje oslanjanja na proizvodnju oružja, a više na realnu ekonomiju. To bar sada tako izgleda, kažem, a šta će biti, zavisiće naravno i od procesa koji ne samo SAD, nego i drugi akteri u svijetu određuju”, navodi Šolaja.

Ti drugi akteri, kaže Šolaja, bi mogle biti zemlje članice BRICS-a, odnosno procesi koji će se dešavati unutar te organizacije. Profesor kaže da ostaje da se vidi da li će te zemlje uspjeti da se pojačaju u ekonomskom smislu, da budu protivteža SAD, kao što je Rusija sada u tehničko-tehnološkom smislu to postala, pogotovo kada je pitanju vojna tehnologija.

Mušić, sa druge strane, kaže da zemlje BRICS-a nemaju dovoljnu snagu u ekonomskom smislu, ali ne treba zanemariti njihov potencijal. Ipak, Mušić vjeruje da će BRICS i zapadne sile raditi na saradnji, ili bar neće jedni drugima smetati.

“Po onome kako ekonomski stručnjaci gledaju na to, ipak je to jedna nedovoljna snaga u tom ekonomskom smislu, u smislu potencijala, pogotovo kada govorimo o modernim ekonomskim rješenjima, ali i naučnim. Ono što se ne može zanemariti ili kalkulisati je ljudski potencijal država BRICS-a. To su velike države, odnosno države sa velikim teritorijama, a samim tim i sa velikim resursima”, istakao je Mušić.

Drugi izazovi u 2025.

Osim navedenog, Mušić stavlja akcenat na još nekoliko izazovnih tema u narednoj godini. To su nastavak populističke politike na globalnom nivou, digitalna sigurnost, klimatske promjene, a kaže da će na svjetskom nivou biti dosta govora i o geografsko-energetskoj dinamici.

“Na kraju bih još spomenuo, kako to neki zovu, i politiku migracija, a ja bih više rekao demografsku politiku, na koju se, nažalost, u svijetu ne obraća dovoljno pažnje. Očito da je došlo do narušavanja i da su ogromne potrebe za radnom snagom i kod nas i u razvijenijim državama. S druge strane, zone sukoba će sigurno intenzivirati i nove emigracije, sa čime će se, opet kažem, svijet pa i naše područje, susretati u narednom periodu”, istakao je Mušić.