Međunarodna zajednica u Ženevi suočava se s ozbiljnim rezovima i odlaskom osoblja nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz više UN organizacija, što prijeti hiljadama radnih mjesta i lokalnoj ekonomiji.
ADVERTISEMENT
Ženeva je dom za oko tri desetine UN agencija i više od 400 nevladinih organizacija, koje su do 2024. zapošljavale više od 36.000 međunarodnih službenika i generirale gotovo sedam milijardi švicarskih franaka potrošnje.
No, nakon odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da povuče zemlju iz 66 UN organizacija početkom 2026. međunarodna zajednica u Ženevi počela se naglo smanjivati, piše Politico.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) najavila je otpuštanje više od 800 zaposlenih do juna, UNICEF je prebacio većinu svojih pozicija u Rim, dok je UNAIDS smanjio broj zaposlenih u Ženevi sa 127 na 19.
- Niko se ne osjeća pošteđenim. Atmosfera je teška i sve je vrlo neizvjesno - rekla je Laura Johnson iz UN Staff Union u Genevi.
Za otpuštene službenike posljedice su dramatične, radne dozvole vezane su uz status zaposlenja u UN-u, pa moraju napustiti Švicarsku u roku od dva mjeseca. Istovremeno, visoki troškovi života u Ženevi dodatno opterećuju preostale radnike.
Američki ambasador Mike Waltz otvoreno je doveo u pitanje logiku skupih lokacija.
- Zašto bi glavni UN uredi bili u najskupljim gradovima svijeta? - pitao je.
Prema podacima, dodatak na osnovnu platu u Ženevi iznosi 93,8 posto, dok je u Rimu 31,5 posto.
Švicarski ambasador pri UN-u Thomas Gürber upozorio je da bi preseljenje moglo dugoročno biti skupo jer bi se izgubila institucionalna organizacija, odnosno blizina agencija, misija i organizacija koja ubrzava pregovore i donošenje međunarodnih standarda.