ADVERTISEMENT

Većini redovnih posjetilaca Davosa, nedjelja prije najvećeg svjetskog ekonomskog i političkog samita činila se neobično prometnom.

Kažu da ovogodišnji Svjetski ekonomski forum obećava da će biti jedinstven.

U inače spokojnom, ako ne i hladnokrvnom, švajcarskom ljetovalištu, anticipativni strah postajao je sve opipljiviji dok su se svjetski lideri spremali okupiti na samitu koji će gotovo sigurno prerasti u fundamentalnu reevaluaciju postojećeg međunarodnog sistema.

Sve oči su uprte u sredinu sedmice, jer se očekuje da će se američki predsjednik Donald Trump prvi put pojaviti na samitu u šest godina, gdje dolazi usred tenzija zbog njegovih pokušaja da preuzme Grenland, carinskih prijetnji evropskim saveznicima i vojne intervencije u Venecueli.

Godišnje okupljanje političkih i poslovnih elita dolazi u trenutku kada se Evropa suočava sa svojim najvećim testom ikada u vezi sa svojim odnosom sa Vašingtonom, svojim ekonomskim modelom i svojom sigurnosnom arhitekturom, piše Euronews.

Trump će govoriti o domu, Evropljani će očekivati ​​odgovore

Trumpov glavni govor u srijedu vjerovatno će se uveliko fokusirati na zabrinutosti kod kuće uprkos

međunarodnoj situaciji.

Predsjednik SAD se suočava s domaćim pritiskom zbog pristupačnosti cijena, a Trump to želi ublažiti otkrivanjem "inicijativa za smanjenje troškova stanovanja" i "isticanjem svoje ekonomske agende koja je dovela Sjedinjene Države do toga da predvode svijet u ekonomskom rastu", rekao je zvaničnik Bijele kuće.

Ali Trump će se takođe direktno obratiti evropskim liderima. On će "naglasiti da Sjedinjene Države i Evropa moraju ostaviti iza sebe ekonomsku stagnaciju i politike koje su je uzrokovale", rekao je zvaničnik Bijele kuće.

Američki predsjednik je nedavno zaprijetio tarifama protiv evropskih saveznika NATO-a ako ne podrže njegov pokušaj preuzimanja kontrole nad Grenlandom od Danske. Evropsko vojno osoblje je posljednjih dana raspoređeno na Grenland kao odgovor.

Niz poteza izazvao je značajnu nelagodu među evropskim liderima, koji nastojanja da se preuzme kontrola nad arktičkim ostrvom, "sviđalo im se to ili ne", vide kao potkopavanje temelja NATO-a i ugrožavanje vjekovnog prijateljstva kovanog vatrom Drugog svjetskog rata.

U nedjelju su Velika Britanija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Holandija, Norveška i Švedska objavile zajedničko saopštenje u kojem se navodi da Trumpovi postupci u vezi sa Grenlandom rizikuju „opasnu spiralu pada“ i potkopavaju transatlantske odnose, što je jedna od najoštrijih poruka Vašingtonu u poslednje vreme.

Dok su drugi, poput generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, pokušavali smiriti raspoloženje, rekvši: "Nastavićemo raditi na (rješavanju pitanja Grenlanda) i radujem se što ću ga vidjeti u Davosu kasnije ove sedmice". Međutim, anksioznost koja je došla s novom godinom ne samo da je ostala, već se i povećala.

Ono što se desi u Davosu ne ostaje u Davosu

Tu je i pitanje tekućeg sveopšteg rata Rusije u Ukrajini, koji Trump očajnički želi završiti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će se takođe pojaviti u Davosu, nada se da će se sastati s Trumpom kako bi potpisali nove sigurnosne garancije za potencijalni sporazum o primirju s Rusijom. Lideri G7 takođe traže razgovore o Ukrajini.

Najveća delegacija Vašingtona ikada na Davosu uključuje američkog državnog sekretara Marca Rubia, specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i zeta Jareda Kushnera, koji su svi imali uloge u vezi s Ukrajinom.

Iako je Bijela kuća saopštila da nisu zakazani nikakvi bilateralni sastanci, prisustvo Witkoffa i Kushnera - koje se smatra ključnim za bilo kakve pregovore s Moskvom i Kijevom - navelo je insajdere da vjeruju da će sporazum između Trumpa i Zelenskog biti potpisan u Davosu.

U međuvremenu, Trump navodno razmatra prvi sastanak "Odbora za mir" za Gazu u Davosu, nakon što je posljednjih dana objavio njegove prve članove.

Doprinos od milijardu dolara (863 miliona eura) osigurava stalno članstvo u odboru kojim upravlja Trump, umjesto trogodišnjeg imenovanja, koje nema uslova za doprinos, prema riječima američkog zvaničnika koji je govorio pod uslovom anonimnosti o povelji koja nije objavljena. Zvaničnik je rekao da će prikupljeni novac biti iskorišten za obnovu Gaze.

Mađarski premijer Viktor Orbán prihvatio je poziv da se pridruži odboru, izjavio je u nedjelju za državni radio ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. Orbán je jedan od najvatrenijih Trumpovih pristalica u Evropi.

Jordan, Grčka, Kipar i Pakistan su takođe u nedjelju saopštili da su primili pozive. Kanada, Turska, Egipat, Paragvaj, Argentina i Albanija su već saopštile da su pozvane, dok je indijski zvaničnik otkrio da je i Delhi primio poziv. Nije jasno koliko je ukupno zemalja kontaktirano.

U pismima poslanim u petak svjetskim liderima u kojima ih poziva da budu "osnivači", Trump je rekao da će Odbor za mir "zauzeti hrabar novi pristup rješavanju globalnih sukoba".

Kritičari tvrde da bi odbor mogao biti pokušaj američkog predsjednika da stvori alternativu UN-u, koja bi bila pod Trumpovom ličnom kontrolom.

Pitanja se postavljaju i oko budućnosti Venecuele nakon bliske američke vojne operacije u kojoj je smijenjen Nicolás Maduro, što je dio Trumpovog snažnog pristupa onome što on naziva američkim "dvorištem".

Tu je i Iran, o kojem se izvještava da je Trump u posljednjem trenutku otkazao intervenciju protiv režima u Teheranu zbog njegovog gušenja široko rasprostranjenih protesta.

Iako Vašington još uvijek može odlučiti da je vrijeme ajatolaha na vlasti završeno, prisustvo iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija u Davosu moglo bi signalizirati da su razgovori na marginama mogući.

'USA House' glavna tema razgovora u gradu

Forum je istorijski bio nezgodan za Trumpa. Njegovo prvo pojavljivanje u Davosu 2018. godine naišlo je na povremene zvižduke. Vratio se snažno 2020. godine, odbacujući „proroke propasti“ o klimi i ekonomiji.

Trump je napustio funkciju 2021. godine nakon što nije ponovo izabran za predsjednika, ali se od tada vratio kao asertivniji predsjednik na domaćem i međunarodnom planu.

Davos bi se mogao pokazati ključnim za njegove ambicije, a činjenica da SAD imaju dvije kuće u švajcarskom gradu - od kojih je jedna crkva i istaknuto mjesto - dodatno je signalizirala namjere Vašingtona da se ponovo etablira kao lider slobodnog svijeta.

Evropski lideri koji prisustvuju Davosu nedavno suočili su se s neviđenim pritiskom da odgovore na Trumpov izazov transatlantskom savezu koji je gotovo cijeli vijek bio temelj zapadnog ekonomskog poretka.

Skup se održava u trenutku kada se Evropa suočava sa slabim ekonomskim rastom, Moskvom koja uvijek koristi okidač na svojoj istočnoj granici i pitanjima o sposobnosti kontinenta da se brani bez punih sigurnosnih garancija SAD-a.