Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman na ustupke u mirovnim pregovorima s Moskvom, iznijevši detalje nacrta sporazuma koji bi, prema njegovim riječima, mogao postati temelj za okončanje rata.
ADVERTISEMENT
Time je, kako ocjenjuju izvori bliski pregovorima, “lopta prebačena na rusku stranu”.
U neobično otvorenom razgovoru s novinarima u utorak, Zelenski je predstavio skraćeni plan u 20 točaka, nastao iz ranijeg prijedloga od 28 točaka o kojem su Sjedinjene Države već razgovarale s Rusijom. Dokument opisuje kao politički okvir između Ukrajine, SAD-a, Europe i Rusije. Odgovor Moskve očekuje se nakon što američka strana obavi konzultacije s Vladimirom Putinom.
Najosjetljivije pitanje ostaje teritorij. Kijev predlaže uzajamno povlačenje snaga i uspostavu demilitarizirane zone uz dio bojišnice u Donjeckoj oblasti, uključujući gradove Kramatorsk i Slovjansk. Zelenski je pojasnio da bi se, ovisno o dogovoru (5, 10 ili 40 kilometara), obje strane povukle jednaku udaljenost od sadašnjih linija, prenosi CNN.
Ruski predsjednik Putin ranije je poručio da Ukrajina mora prepustiti cijelu Donjecku oblast kako bi mirovni plan bio moguć.
Među ključnim točkama nacrta su:
- potvrda suvereniteta Ukrajine i sporazum o nenapadanju
- sigurnosna jamstva SAD-a, NATO-a i europskih država koja bi “zrcalila članak 5.”, uz vojni odgovor i povrat sankcija ako Rusija ponovno napadne; jamstva bi se povukla ako Ukrajina prva napadne ruski teritorij bez provokacije
- potpuno primirje koje bi stupilo na snagu odmah po dogovoru
- povlačenje ruskih snaga iz Dnjipropetrovske, Mikolajivske, Sumske i Harkivske oblasti
- pravno obvezujući sporazum uz nadzor Vijeća za mir, kojim bi predsjedao Donald Trump
Plan predviđa i paket za poslijeratni oporavak, osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganja u tehnologiju, podatkovne centre, umjetnu inteligenciju i plinski sektor. Zelenski procjenjuje ukupne ratne gubitke na 800 milijardi dolara.
Zelenski je otvorio i pitanje referenduma kojim bi se formalizirao kraj rata. Naglasio je da je potrebno najmanje 60 dana stvarnog primirja kako bi referendum bio legitiman te da stanovnici područja pod ruskom kontrolom ne mogu sudjelovati u poštenom glasovanju. Izbori, podsjetio je, ne mogu se održati pod ratnim stanjem, koje je parlament produžio nakon invazije.