"Zajedno, osuguraćemo mir kroz snagu i ponovo učiniti Ameriku i svet bezbjednim", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social, objavljujući najnoviju odluku.
Izabrani predsjednik SAD Donald Trump imenovao je penzionisanog generala Keitha Kellogga za specijalnog izaslanika za Rusiju i Ukrajinu. Sa njim je sarađivao i tokom prvog mandata, a Kellogg je bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg potpredsjednika Mike Pencea.
Trump je tokom cijele kampanje obećavao da će brzo okončati rat.
U mantru "mir kroz snagu" vjeruje i bivši general, koji se zalagao da se uvede zabrana leta iznad Ukrajine, a Rusija strateški porazi. Takođe je bio koautor studije u aprilu ove godine gde je tvrdio da je ruski predsjednik Vladimir Putin napao Ukrajinu zato što odlazeći predsednik Jospeh Biden nije bio dovoljno agresivan, pohvalivši američki vazdušni udar na ruske plaćenike iz rasformirane grupe "Vagner" u Siriji 2018. godine.
Kellogg se zalagao za agresivnu politiku, ali bez slanja američkih kopnenih trupa.
Prva zapažena Kelloggova izjava o Ukrajini bila je u martu 2022. za Fox News, kada je sugerisao da su Bajden i vrh NATO-a pogrešili što su odbacili ideju o "zoni zabrane leta" iznad Ukrajine. Ta mjera zahtijevala bi obaranje ruskih aviona, što bi značilo direktan rat, ali je bivši general mislio da je to izvodljivo uz mandat UN.
"Kada svijet bude video scene civila koji umiru, mislim da će reći da je umoran od toga, da je bilo dosta i da treba da stane. Mislim da SAD ne bi trebalo da umešaju NATO već da idu pred UN i kažu da prema Članovima 27 i 52 traže UN zonu zabrane leta, a ne NATO. Član 5 NATO statuta ne bi važio", rekao je Kelog obrazloživši da bi i SAD sprovodile tu zabranu leta.
On je tada obrazložio da bi bilo dovoljno 9 od 15 glasova u Savetu bezbjednosti UN jer prema Članu 52 Povelje UN zemlja koja je umešana u sukob mora da se suzdrži. U tom slučaju bi bilo potrebno ubediti Kinu da se suzdrži, kazao je on tada, dodavši da Rusija gubi rat i da samo traži opravdanje da ga završi, što se pokazalo kao potpuno pogrešna procjena.
Godinu dana kasnije, u martu 2023, Kellogg je podržao Bidenovu politiku prema Ukrajini u Kongresu.
"Vjerujem da ako možete da pobjedite strateškog protivnika bez upotrebe američkih trupa, vi ste na vrhuncu profesionalizma. Zato što puštanje Ukrajine da porazi, uklanja strateškog protivnika sa stola. Onda možemo da se fokusiramo na ono na šta bi trebalo da se fokusiramo, našeg glavnog protivnika, a to je Kina", rekao je tada Kellogg.
Takođe je kazao da nema potrebe slati američke trupe u Ukrajinu ali da ga brine da, "ako ne uspijemo u ovome, moraćemo da vodimo još jedan rat u Evropi", kao i da to ne bi trebalo raditi.
Kao primjere "uspjeha agresivne politike" za vrijeme prve Trumpove administracije Kellogg je naveo "revitalizaciju NATO-a i sankcionisanje Sjevernog toka 2". Posebno je istakao to što se Trump nije libio da ubije ruske plaćenike u Siriji 2018. godine.
Podsjetimo, američke trupe okupirale su 2014. dio Sirije u kojem se nalaze naftna polja i velika većina plodnog zemljišta, od ključne važnosti za ekonomski oporavak i borbu protv gladi u ratom razorenoj zemlji.
SAD danas kontrolišu oko trećine sirijske teritorije preko savezničkih militantnih grupa i vojnih baza.
"Rusija nikada nije uzvratila Sjedinjenim Državama zbog tog napada, koji je navodno ubio stotine ruskih plaćenika, verovatno zato što Putin nije znao kako će Trump odgovoriti", piše u Kelloggovoj studiji iz aprila.
On i koautor Fred Fleitz su zatim objasnili da najveća propast Bidenove politike u Ukrajini leži u tome što nije poslao dovoljno pomoći Kijevu na početku.
"Bez obzira na to, kontraofanziva Ukrajine protiv Rusije iscrpljena je do jeseni 2022. jer Sjedinjene Države i njeni saveznici nisu uspjeli da obezbjede zemlji oružje koje joj je bilo potrebno za nastavak borbe za vraćanje njene teritorije. Biden nije prepoznao sve dok nije bilo kasno da je u američkom interesu i interesu globalne bezbjednosti da SAD učine sve što je moguće osim direktnog vojnog angažovanja da pomognu Ukrajini", navodi se u studiji.
Naoružavanje Ukrajine za vreme potencijalnog primirja?
Još uvek nisu poznati detalji Trumpovog plana za okončanje rata, mada se spominjalo primirje na trenutnim linijama fronta, za šta se i Kellogg zalagao, što bi značilo da Rusija može da zadrži do sada osvojene teritorije.
Britanski Telegraph objavio je brzno nakon izbora tekst, na osnovu neimenovanih izvora bliskih Trumpu, da plan podrazumijeva tampon-zonu dugu skoro 1.300 km između dve vojske kojom bi patrolirale trupe evropskih zemalja.
Sjedinjene Države će nastaviti da naoružavaju Ukrajinu i jačaju njenu odbranu kako bi osigurale da Rusija neće dalje napredovati i da neće ponovo napasti nakon prekida vatre ili mirovnog sporazuma.
Buduća američka vojna pomoć, međutim, zahtjevaće da Ukrajina učestvuje u mirovnim pregovorima sa Rusijom“, navodi se u pomenutoj studiji.
Dok se čeka dolazak Kellogga na funkciju, izbor dolazi u trenutku kada Ukrajina gubi na bojnom polju, a vojnici su iscrpljeni ruskim napredovanjem duž većeg dela fronta.
Do drastičnog pogoršanja situacije za Kijev došlo je posle invazije na rusku Kursku oblast, u kojoj su učestvovale najbolje jedinice i veliki broj rezervi. Sada se smanjuje i to parče ruske teritorije pod ukrajinskom kontrolom, koju je, kako se pretpostavljalo, Kijev hteo da upotrebi kao adut u pregovorima.
Bidenova administracija je pred kraj mandata preduzela drastične korake da preokrene stanje na terenu pre bilo kakvih potencijalnih pregovora.
Ovog mjeseca, Biden je ovlastio Ukrajinu da ispali balističke rakete duboko u rusku teritoriju, nakon čega je uslijedilo lansiranje nove i ruske balističke rakete "Orešnik" uz prijetnje odmazdi direktno NATO zemljama.