Diplomatska inicijativa Donalda Trumpa za okončanje rata u Ukrajini, vođena njegovim posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom, zapela je u konfuziji i proturječnim informacijama nakon sastanka s Vladimirom Putinom.
ADVERTISEMENT
Iako je prvotno najavljen "veliki napredak" i moguća razmjena teritorija, cijeli je proces ubrzo izazvao zbunjenost među europskim saveznicima, piše Reuters.
Nakon sastanka s ruskim predsjednikom u Moskvi 6. augusta, Witkoff je Trumpu prenio vijest da je Putin spreman na značajne teritorijalne ustupke.
Trump se odmah oduševljeno na društvenim mrežama pohvalio "ogromnim napretkom" i pristao na povijesni summit s Putinom, poručivši pritom da je "razmjena teritorija" opcija za mir u Ukrajini nakon troipolgodišnjeg rata.
Promijenio priču
Međutim, diplomatska inicijativa brzo je upala u probleme. U telefonskom razgovoru s europskim čelnicima 7. augusta, Witkoff je naveo da je Putin spreman povući se iz regija Zaporižja i Hersona u zamjenu za ukrajinsko prepuštanje Donjecka i Luhanska. Taj je prijedlog iznenadio učesnike, jer se kosio s njihovim procjenama Putinovih stavova.
Već idućeg dana, Witkoff je promijenio priču. Tokom poziva koji je organizirao američki šef diplomatije Marco Rubio, izaslanik je rekao da Putin zapravo ne nudi povlačenje s ta dva teritorija. Umjesto toga, američki dužnosnici sugerirali su da je Putin poručio da je spreman manje ustupke, poput odustajanja od zahtjeva da Zapad formalno prizna Zaporižju i Herson kao ruske.
Reuters nije mogao neovisno potvrditi što je točno rečeno na sastanku u Moskvi.
Jedan od Reutersovih izvora upoznat s dinamikom administracije tvrdi da je Witkoff, nekretninski magnat bez diplomatskog iskustva, prekršio protokol jer na sastanak nije poveo zapisničara iz State Departmenta, zbog čega ne postoji službeni zapis Putinovih prijedloga.
Improvizirani stil
Intervjui s više od desetine američkih i europskih dužnosnika otkrivaju sliku američkog predsjednika koji se u vanjskoj politici oslanja na pouzdane saradnike i instinkt, umjesto na tradicionalne diplomatske kanale.
Njegovi pristaše tvrde da je takav pristup donio uspjehe nezamislive pod njegovim prethodnikom, poput otvaranja odnosa s novom sirijskom vladom i uspostave izravne linije s Putinom.
S druge strane, kritičari upozoravaju da njegov improvizirani stil stvara zbrku unutar administracije i među saveznicima. Unatoč summitu na Aljasci 15. kolovoza, na kojem su razmijenjene tople riječi, ali nije postignut mirovni sporazum, rat u Ukrajini nije bliže kraju.
Rusija nije promijenila svoj stav
"Mi smo tačno tamo gdje smo bili prije nego što je Trump preuzeo dužnost", rekao je Kurt Volker, bivši posebni predstavnik SAD-a za Ukrajinu, pa dodao: "Rusija nije ni najmanje promijenila svoj stav. Rat bjesni... Nemamo jasnu strategiju kako natjerati Putina da zaustavi rat."
Bijela kuća je branila Trumpovu vanjsku politiku. "Slaba administracija Joea Bidena nije razumjela vanjsku politiku i njegov 'tradicionalni proces' omogućio je Rusiji da napadne Ukrajinu", izjavila je glasnogovornica Anna Kelly
"Nasuprot tome, svjetski čelnici su potvrdili da je predsjednik Trump postigao veći napredak prema miru u dva tjedna nego Joe Biden u tri i pol godine", dodala je.
Masakr u Kijevu
No, činjenica je da od mira u Ukrajini nema ni mi, što dokazuje i sinoćnji brutalni ruski udar na Kijev, u kojem je ubijena 21 osoba, od čega je četvero djece. Najmlađe od ubijene djece je imalo samo dvije godine, a ozlijeđene su 52 osobe.
Radilo se od jednom od najžešćih udara na ukrajinsku prijestolnicu od propasti Trumpove mirovne inicijative. U napadu su korišteni dronovi i rakete - više od 598 bespilotnih letjelica i 31 projektil - od kojih je većina presrela ukrajinska protuzračna obrana, ali dio njih je pogodio ciljeve.
Uništeni su stambeni objekti, dječji vrtić, trgovački centar, a oštećeni su i uredi EU-a, British Council i Radio Slobodna Europa. Ukrajinski predsjednik Zelenski je poručio da napad pokazuje kako Rusija odbacuje diplomaciju i pozvao na oštrije sankcije.