Iako je prošle godine u švajcarskim Alpima pao veliki snijeg, glečerima to nije bilo dovoljno da zadrže svoj volumen, dok pijesak iz Sahare ubrzava njihovo topljenje.
ADVERTISEMENT
Istraživači iz tima za praćenje glečera u Švicarskoj (GLAMOS) izvršili su opsežna mjerenja na 20 glečera u septembru i analizirali ukupne nalaze sa 1.400 glečera u Švicarskoj. Došli su do važnih zaključaka, od kojih je najvažniji da su švicarski glečeri izgubili 2,4 posto svoje zapremine u roku od godinu dana, iako je do juna palo 30 posto više snijega od prosjeka.
Tokom protekle dvije godine, zapremina švicarskih glečera smanjena je za više od 10 procentnih poena, što je rekordna brojka. Naime, 2022. godine izgubljeno je 5,9 posto zapremine leda u švicarskim Alpima, a 2023. godine se otopilo još 4,4 posto leda.
Međutim, ovogodišnje skupljanje glečera od 2,4 posto i dalje je veće od prosjeka od 1,9 posto zabilježenih između 2010. i 2020. godine.
Šef GLAMOS tima Matijas Has ističe za "Katimerini" da masovni gubitak leda nije prestao i potvrđuje da je iz brojki jasno da su glečeri već na putu izumiranja.
Prema analitičkom izvještaju tima, najnegativnije vrijednosti zabilježene u gubitku leda dostižu oko sedam metara za ovu godinu na "glacijalnim jezicima" koji se protežu na malim visinama, pa čak i do 11 metara na najnižoj tački Grosser Aletschgletscher. glečera na 1.980 metara.
Koji faktori utiču?
Stručnjaci procjenjuju da će ukupna zapremina švicarskih glečera na kraju tekuće godine iznositi 46,4 kubna kilometra, što je skoro 30 kubnih kilometara manje nego 2000. godine.
Izuzetno topla ljeta koja su zabilježena posebno u posljednje dvije godine u Evropi uvelike su uticala na otapanje leda u Alpima. Kako se navodi u istraživanju, "veoma visoke temperature u julu i avgustu, zajedno sa nedostatkom svježih snježnih padavina na velikim nadmorskim visinama, doprinijele su značajnom gubitku mase".
"Avgust je bio posebno topao i u tom mjesecu gubici mase glečera zaista su zabilježeni na rekordnom nivou", istakli su istraživači.
Šta se dešava sa saharskim pijeskom?
Međutim, jedan novi, jednako kritičan faktor, pojačava zabrinutost stručnjaka. Naime, vjetrovi tokom zime i proljeća 2024. godine ponovo su donijeli "značajne količine saharske prašine u Alpe".
Objašnjavajući kako tačno saharska prašina ubrzava otapanje leda, Matthias Haas napominje da se to događa kada se u suštini čestice prašine talože na površini snijega.
“Ovaj 'prljavi' snijeg tako postaje tamniji i upija više sunčevog zračenja, umjesto da ga reflektuje, što rezultira bržim topljenjem snijega u odnosu na čisti bijeli snijeg”, naglašava on, dodajući da iako se prijenos prašine događa u jednom danu, čestice ostaju tamo i "jesti" led.
Neto uticaj saharske prašine na gubitak leda u 2024. nije definisan, međutim, studija navodi da se "povećanje stope topljenja od 10-20 posto u poređenju sa normalnim uslovima čini razumnim".
Redefiniranje granica
Gubitak većeg dijela glečera već je potaknuo Švicarsku i Italiju da redefiniraju svoje granice ispod vrha Mäterhorn. “Ova godina se svrstava u prvih 10 posto najnegativnijih vrijednosti za određene glečere”, dodao je Haas, naglašavajući hitnu potrebu za ograničavanjem klimatskih promjena.
"Znamo vrlo dobro zašto se klima mijenja. Da bismo spasili glečere (u Evropi i širom svijeta) postoji samo jedna opcija - moramo stabilizirati klimu smanjenjem emisije CO2 što je prije moguće. Ovo očigledno nije dobro samo za glečere, ali će i smanjiti žestinu ljetnih vrućina, požara, obilnih padavina, biodiverzitet itd.“, naglašava on.
Podsjećamo, Ujedinjene nacije su upozorile da smo još uvijek jako daleko od postizanja ciljeva Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, koji ima za cilj ograničiti porast globalne temperature ispod 1,5 stepeni Celzijusa.