ADVERTISEMENT

Brojni svjetski lideri i više od 250.000 ljudi prisustvovalo ove nedjelje inauguracijskoj ceremoniji pape Lava XIV, prvog američkog vrhovnog pape u istoriji Katoličke crkve.

Nova Lavova era će zvanično započeti danas, čime će se zvanično završiti pontifikat pape Franje.

Zahvaljujući svom izboru papskog imena i matematičkom i pravnom obrazovanju, papa Lav XIV probudio je nadu i znatiželju među vjernicima i sekularnijim svijetom o uticaju koji bi Katolička crkva mogla imati na ekonomski svijet tokom njegovog pontifikata.

Za mnoge posmatrače i stručnjake za vatikanska pitanja, papa Lav XIV mogao bi unijeti doktrinarni red u ispade svog prethodnika Franje protiv siromaštva, koje su proizašle iz socijalne nepravde i uništavanja okoliša.

Kao što je Sveti Otac rekao u svom prvom obraćanju Kardinalskom kolegiju prošle subote, „Razmišljao sam o uzimanju imena Lav XIV iz nekoliko razloga, međutim, prvenstveno zbog pape Lava XIII, koji je svojom istorijskom enciklikom (papino okružno pismo upućeno prije svega biskupima ali i svim vjernicima) Rerum Novarum obradio socijalno pitanje u kontekstu prve velike industrijske revolucije.“

Papa Lav XIII je 1891. godine proširio encikliku Rerum Novarum. Istoričari je smatraju prvim korakom Crkve u modernost, piše Euronews.

S djelom Rerum Novarum, Crkva je pozvala na prava radnika bez pribjegavanja klasnoj borbi koju je promovisala marksistička doktrina, već kroz ravnotežu pravednih plata i jednakih ekonomskih odnosa.

Rerum Novarum je postavio temelje socijalne doktrine Crkve koja je inspirisala katolički sindikalizam, a nekih 30 godina kasnije i stvaranje Hrišćansko-demokratskih stranaka koje su odlučno doprinijele građanskoj i materijalnoj obnovi Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Socijalna doktrina Crkve

Za Ettorea Gottija Tedeschija, bankara i bivšeg predsjednika Instituta za religijska djela (IOR), velike vatikanske finansijske institucije, papa Lav XIII bio je "proročki papa" jer je debata o pripremi nove enciklike, koja je započela nekoliko godina ranije, uslovljavala ideje ekonomskih sila Belle Époque, posebno mladih Sjedinjenih Država u punom razvoju.

„Papa Lav XIII je doveo u pitanje koncentraciju ekonomske industrijske moći i odmah je bio napadnut, ali nakon šest mjeseci Sjedinjene Države su usvojile Shermanov zakon o monopolima i razradile osnovu antimonopolskih agencija za regulaciju konkurencije“, rekao je Gotti Tedeschi za Euronews.

Američka administracija je 1890. godine usvojila Shermanov zakon kako bi obuzdala moć kartela koji su stvorili gotovo monopolski režim s ozbiljnim društvenim reperkusijama.

„Danas Crkva nudi svoj svojoj baštini socijalnog nauka kako bi odgovorila na još jednu industrijsku revoluciju i na razvoj umjetne inteligencije koji donose nove izazove za odbranu ljudskog dostojanstva, pravde i rada“, podsjetio je kardinale novi papa Lav XIV u svom nedavnom obraćanju.

Evropska unija i javne vlasti našeg vremena uspoređuju se s dominantnim pozicijama velikih američkih tehnoloških kompanija, poznatih kao Big-Tech, dok ekonomski podaci pokazuju rastuće ekonomske krize i neravnoteže između prosječnih prihoda i troškova života na suprotnim stranama Atlantika.

Ako su papine riječi razjasnile pitanje nove socijalne doktrine Crkve, još uvijek nije jasno kako će novi papa pokrenuti evangelizacijsku akciju potrebnu da uvjeri vodeće ekonomske i političke aktere u vrijednost nove enciklike o društvenim dužnostima kapitala.

Novi misionarski rad u finansijama i visokoj tehnologiji?

Hoće li se novi papa morati suočiti s velikim oligarsima kao što su se crkveni oci suočili s paganskim prinčevima i vladarima u prvim vijekovima hrišćanstva?

Prema Gottiju Tedeschiju, "evangelizacija u svijetu finansija koja se čini toliko ravnodušnom ili joj čak treba objasniti određene vrijednosti."

„Moramo ponovo pročitati Caritas in Veritate Benedikta XVI, encikliku o globalizaciji i tehnološkom napretku“, rekao je Gotti Tedeschi, sastavljenu i izmijenjenu tokom dužničke krize koja je potresla Evropu i Sjedinjene Države između 2008. i početka 2010-ih, najgoreg finansijskog kolapsa od kraha Wall Streeta 1929. godine.

Gotti Tedeschi je koautor enciklike Caritas in Veritate zajedno s papom Benediktom XVI. U ovoj enciklici, papa Benedikt XVI naglasio je važnost definisanja ekonomije i njenih krajnjih ciljeva, uz duboku reviziju modela razvoja koje nameću globalizacija i digitalizacija.

Ovaj rad je nastavio i reinterpretirao papa Franjo, koji se, pored borbe protiv ekonomske nepravde, bavio i temom vještačke inteligencije.

Godine 2024. održao je govor na samitu G7 u Italiji, rekavši: "Umjetna inteligencija je proizvod ljudskog kreativnog potencijala, dar od Boga". Takođe je govorio o "algoetici", moralu algoritma.

„Prioritet pape Franje u vezi s umjetnom inteligencijom je da se tehnologija shvati zbog njenog društvenog uticaja, budući da predstavlja oblik moći koji redefiniše odnose među ljudima“, nedavno je za časopis Wired rekao Paolo Benanti, franjevac, stručnjak za etiku tehnologije i profesor na Papinskom univerzitetu Gregoriana.

Otac Benanti smatran je osobom koju je papa Franjo imenovao za sva pitanja umjetne inteligencije i jedini je italijanski član UN-ovog Komiteta za umjetnu inteligenciju, kao i predsjedavajući Komisije za umjetnu inteligenciju za informiranje Odjela za informisanje i izdavaštvo Predsjedništva Savjeta ministara.

Nova finansijska i doktrinarna uloga SAD-a

Papa Lav XIV je prvi američki papa u istoriji Crkve.

Njegov izbor u Svetoj Stolici probudio je nade da novi papa može pomoći u sređivanju napetih finansija Vatikana privlačenjem novih dolara.

Obolus Svetog Petra je istorijski gledano finansijska pluća Katoličke crkve, koja predstavlja tok novca od svih svjetskih milostinja.

"Pedeset posto obola Svetog Petra tradicionalno dolazi iz Sjedinjenih Država. Koliko sam pročitao, obol Svetog Petra je pao na oko 50% u posljednjoj deceniji", rekao je Gotti Tedeschi.

„Šta (papa Lav XIV) može učiniti? Pokrenuti reangelizaciju i reafirmaciju istina koje utiču na katolički svijet. Za šest mjeseci će uravnotežiti budžet“, objasnio je Ettore Gotti Tedeschi, zaključujući da je američki potpredsjednik JD Vance potvrdio te istine i postavio svoje uslove u Minhenu prošlog februara, objašnjavajući: „Ponovo potvrdite vrijednosti i mi ćemo biti potpuno na vašoj strani.“

Čini se da je papa Lav XIV poslao poruke koje su, za sada, i društveno osjetljive s ekonomskog gledišta i tradicionalnije u smislu estetske ili simboličke prisutnosti i sadržaja doktrinarnih vrijednosti.