ADVERTISEMENT

Papa je 23. marta pušten iz bolnice u Rimu, gdje se nekoliko sedmica liječio od teške, obostrane upale pluća. Tokom svojeg pontifikata 45 puta je putovao u inozemstvo. Prvi je papa koji je posjetio Irak, Ujedinjene Arapske Emirate, Mjanmar, Sjevernu Makedoniju, Bahrein i Mongoliju.

No, biskup Buenos Airesa nikada se nije vratio u rodnu Argentinu, gdje je javnost o njemu bila podijeljena i gdje je dobio nadimak Papa Slamova zbog svoje fokusiranosti na siromašne i zbog toga što je posjećivao siromašne četvrte Buenos Airesa zvane "villas miserias", piše Reuters.

Papa dobrog obećanja

"Jedan od velikih kurioziteta njegova pontifikata bila je činjenica da, za razliku od svojih prethodnika, Franjo nikada nije posjetio rodnu zemlju", rekao je Jimmy Burns, autor biografije o papi Franji iz 2015. pod nazivom Franjo, Papa dobrog obećanja, za Reuters nekoliko sedmica prije njegove smrti.

Burns je rekao kako vjeruje da Franjo nije želio da se smatra da je stao na stranu ni lijevih peronista ni konzervativaca. "Jedna ili druga strana pokušala bi iskoristiti njegov posjet, a on bi nehotice dao poticaj tim podjelama", rekao je, piše Index.hr.

Papa Franjo (Izvor: Anadolija)

Mnogi u Argentini očekivali su da će posjetiti zemlju nedugo nakon što je preuzeo dužnost i posjetio Brazil. Govorilo se o tome i prošle godine. Ali ni u jednom slučaju posjet se nije ostvario.

Guillermo Marco, njegov glasnogovornik kada je bio kardinal u Buenos Airesu, rekao je za Reuters da je to bila "propuštena prilika" za Argentinu. Franjo je imao "tango dušu", rekao je, referirajući se na ples koji je potekao iz Buenos Airesa.

"On bi rado došao da je mogao doći u običan posjet, recimo, posjetiti ljude koje voli, ne znam, služiti misu za ljude", rekao je Marco, koji je s Franjom ostao blizak. U septembru prošle godine Papa je rekao novinarima da je želio posjetiti Argentinu, rekavši "oni su moj narod", ali da "razne stvari prije moraju biti riješene".

Podijeljena mišljenja

Tokom njegova pontifikata Argentinu su potresle uzastopne privredne krize i politička nestabilnost. Aktualnu vladu vodi predsjednik Javier Milei, koji je pomogao stabilizirati privredu, ali i uveo stroge mjere štednje. Milei je nekoć nazvao Franju đavoljim predstavnikom na Zemlji, premda su se pomirili nakon što je preuzeo dužnost.

Papa je primio Mileija na privatnoj audijenciji u Vatikanu u februaru 2024., dan nakon što je kanonizirao prvu argentinsku sveticu. "S dubokom tugom saznao sam ovog tužnog jutra da je papa Franjo, Jorge Bergoglio, danas umro i da sada počiva u miru", napisao je Milei na X-u.

U povodu smrti pape Franje Milei je odlučio proglasiti sedam dana žalosti, objavio je na X-u njegov glasnogovornik Manuel Adorni. Neki smatraju da je Franjo trebao posjetiti Argentinu neovisno o političkom ozračju.

"Mišljenja su podijeljena. Neki govore da je ipak trebao doći jer bi to pomoglo da se malo premosti politički jaz", rekao je Sergio Rubin, argentinski novinar i suautor Papine biografije Jezuit.

Tuga u Buenos Airesu

Rogelio Pfirter, veleposlanik u Vatikanu od 2016. do 2019. i nekoć Bergogliov učenik u jezuitskoj školi u Argentini, rekao je da su Franjina nastojanja u cilju promicanja inkluzivnosti u Crkvi uvijek bila njegov prioritet.

"Ne sumnjam da sve ono je Argentina ima posebno mjesto u njegovu umu i srcu", rekao je. Ali jedno od njegovih najvećih nasljeđa jest to što je želio biti papa za sve", rekao je. Mnogi argentinski vjernici voljeli bi da su mogli pozdraviti Franju kod kuće. Bergoglio se 1936. rodio u Buenos Airesu u obitelji talijanskih imigranata.

Rano ujutro u Buenos Airesu, tek što su doznali da je umro, ljudi su počeli dolaziti u katedralu kako bi se pomolili i zapalili svijeću "svojem" papi. "Franjina poruka uvijek je bila da moramo biti složni i pružiti ruku onima kojima je to najpotrebnije", rekao je za AFP Agustin Hartridge (41), koji je zapalio svijeću na stepenicama katedrale.