Dok rat u Ukrajini ulazi u četvrtu godinu, napetosti između Rusije i zapadnih saveznika dodatno rastu. Direktor ruske vanjske obavještajne službe Sergey Naryshkin poručio je kako su sigurnosne službe Rusije i Bjelorusije spremne na preventivne akcije u slučaju daljnje eskalacije.
ADVERTISEMENT
Upozorio je da će "u slučaju napada na Rusiju ili Bjelorusiju odgovor biti usmjeren na cijeli NATO savez", s posebnim upozorenjem Poljskoj i baltičkim državama.
"Osjetimo i vidimo da europske zemlje, posebno Francuska, Velika Britanija i Njemačka, pojačavaju nivo eskalacije oko ukrajinskog sukoba. Zato moramo djelovati preventivno. Spremni smo na to", rekao je Nariškin, prema navodima ruskih državnih agencija TASS i RIA Novosti.
Ponovio je da su ciljevi Rusije u Ukrajini nepromijenjeni – demilitarizacija, tzv. "denacifikacija" i priznanje sadašnjih ruskih granica, koje uključuju i anektirane ukrajinske teritorije.
Prve na udaru četiri zemlje
Nariškin je optužio Ukrajinu da namjerno odugovlači sukob kako bi vlada Volodimira Zelenskog ostala na vlasti i izbjegla odgovornost za, kako je rekao, "kriminalne odluke".
Posebno je oštro kritizirao Poljsku zbog militarizacije granice s Rusijom i Bjelorusijom, ocijenivši da time dodatno destabilizira sigurnosnu situaciju u Europi. Jednako oštar stav Moskva ima prema Estoniji, Litvi i Latviji, bivšim državama sovjetskog bloka koje također strahuju od ruskog udara.
"Poljska ne razumije posljedice svojih poteza. Ako dođe do agresije s NATO strane, šteta će se sigurno nanijeti cijelom bloku, ali u prvom redu onima koji te ideje guraju, a to su politički krugovi u Varšavi i baltičkim prijestolnicama. Oni će prvi patiti i više stradati", rekao je.
Bjelorusija, bliski saveznik Moskve, i dalje podržava rusku vojnu kampanju, a predsjednik Aleksandar Lukašenko dopustio je stacioniranje ruskog nuklearnog oružja na bjeloruskom tlu, što je izazvalo žestoke reakcije Zapada. Minsk je već izbačen iz više međunarodnih organizacija, a posebno su kritizirani zbog deportacije ukrajinske djece.
Lavrov: Europljani su pomahnitali
U istom tonu oglasio se i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je podsjetio da je predsjednik Vladimir Putin u lipnju 2024. jasno poručio da Rusija traži da Ukrajina formalno odustane od ulaska u NATO i povuče svoje trupe s cijelog teritorija četiriju ukrajinskih regija koje Moskva smatra svojima.
"Govorimo o pravima ljudi koji žive na tim područjima. Ta su nam područja važna i ne možemo ih se odreći", rekao je Lavrov. Rusija trenutačno kontrolira oko petinu Ukrajine, uključujući Krim, koji je anektiran 2014., te dijelove Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti, čiju aneksiju većina zemalja ne priznaje.
Lavrov je pritom pohvalio administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa jer, za razliku od europskih saveznika, "pokušava dublje razumjeti situaciju".
Trumpov čovjek razgovarao s Putinom
"Za razliku od Europljana, koji su – ne nalazim drugu riječ osim 'pomahnitali' – osobito mislim na vodstva Francuske, Britanije, baltičkih država i još nekih članica NATO-a i EU-a, Trumpova administracija pokušava ući dublje u problem", rekao je Lavrov.
Istovremeno, američki specijalni izaslanik Steve Witkoff sastao se 11. travnja s Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu. Kazao je da je razgovor bio "produktivan i zanimljiv", da "Putin želi mir" te da je fokus na mogućem mirovnom sporazumu koji bi uključivao status "pet teritorija".