ADVERTISEMENT

Analitičari smatraju da je borba protiv Rusije bez američke pomoći za Ukrajinu smrtna presuda.

Očekuje se da će administracija Donalda Trumpa, nakon sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, smanjivanjem ili čak ukidanjem podrške pojačati pritisak na Ukrajinu da prihvati sve nepravednije uvjete primirja, piše Bloomberg Adria.

Trump je u razgovoru sa Zelenskim ponovno istaknuo da želi biti mirotvorac. "Nadam se da ću biti poznat i priznat kao mirotvorac. Ovo (rat) će biti velika stvar koju ćemo riješiti. Ovo je vrlo opasna situacija koja bi mogla dovesti do trećeg svjetskog rata", ponovio je svoju najavu iz inauguracijskog govora. Upravo bi postizanje mira u Ukrajini predsjedniku osiguralo titulu kojoj tako snažno teži.

Ucjenama do mira?

Nakon što nije uspio postići mir prvog dana mandata, Trump je odlučan da ovo geopolitičko pitanje završi u prvih 100 dana, odnosno do Uskrsa. Samoprozvani majstor pregovora to bi mogao postići i ucjenjivačkom taktikom uskraćivanja pomoći Ukrajini, budući joj da je SAD dosad bi najveća pomoć.

Za sada propali sporazum o iskorištavanju rudnog bogatstva nastao je, kako je Trump više puta ponovio, kao svojevrsna kompenzacija za dosadašnju američku pomoć i kao buduće sigurnosno jamstvo u slučaju kraja rata.

Tijekom jučerašnje svađe Trump je ponovno spomenuo američku pomoć i stavio je u kontekst implicitne prijetnje: "S glupim predsjednikom Joeom Bidenom dali smo vam 350 milijardi dolara. Dali smo vam vojnu opremu. Da nemate našu vojnu opremu, ovaj rat bi završio za dva tjedna. Vaša zemlja je u velikim problemima", zaprijetio je uznemireni Trump.

Zelenski je u svojoj objavi na X-u u subotu i sam kazao da je za njih izuzetno važna podrška SAD-a te da su Ukrajinci zahvalni na pomoći koju do sada dodali. Dodao je da unatoč teškom razgovoru u petak Ukrajina i SAD ostaju strateški partneri te da su "spremni potpisati sporazum o mineralima, što će biti prvi korak prema sigurnosnim jamstvima". Naglasio je da nitko ne želi mir više od njih jer oni žive taj rat, ali i inzistirao na tome da SAD stane snažnije uz njih.

Ko daje (naj)više za Ukrajinu?

Iako su stvarni iznosi američke pomoći značajno niži od onog koju je spomenuo američki predsjednik, u pravu je kada kaže da bi bez SAD-a Ukrajina pala pred vojnom mašinerijom ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Podaci Mirovnog instituta iz Kiela, koji prati izdatke pojedinih država za pomoć Ukrajini, pokazuju da je SAD između 2022. i 2024. godine dodijelio gotovo 120 milijardi dolara pomoći. Američko ministarstvo obrane navodi nešto manje od 183 milijarde dolara za razdoblje od oktobra 2021. do kraja 2024. godine. Ovi iznosi uključuju vojnu, financijsku i humanitarnu pomoć.

Predsjednik Trump također je više puta rekao da su Europljani Ukrajini dali najviše 100 milijardi dolara. Međutim, podaci spomenutog instituta dovode te tvrdnje u pitanje jer pokazuju da je Europska unija (EU) od siječnja 2022. do kraja 2024. osigurala 138,7 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu. Ova brojka uključuje izravnu pomoć EU-a, ali i bilateralne sporazume europskih država koje nisu članice EU-a.

Važna razlika između pomoći SAD-a i EU jest u tome da je SAD većinu novca dodijelio u obliku bespovratnih sredstava, dok EU šalje pomoć u obliku zajmova s povoljnim uvjetima otplate na duži rok.

EU navodi da je 35 posto ukupne europske pomoći Ukrajini zapravo u obliku zajmova. Dug Ukrajine prema EU-u od početka rata povećao se više od osam puta. S pet milijardi dolara početkom 2022., povećao se na 43 milijarde dolara krajem 2024. godine.

Ako se tome doda dug Ukrajine prema Europskoj investicijskoj banci (EIB) i Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), taj dug raste na ukupno 47 milijardi dolara. Podaci CADTM-a pokazuju da je otprilike 44 posto ukrajinskog vanjskog duga u rukama EU.

U slučaju da Trump ostvari svoje prijetnje i uskrati pomoć Ukrajini, najveći teret na nacionalnoj razini preuzela bi Njemačka, koja je s više od 18 milijardi dolara pomoći ispred Ujedinjenog Kraljevstva (15,5 milijardi), Japana (11 milijardi) i Kanade (8,7 milijardi). Sljedeća europska država, Danska, nalazi se tek na petom mjestu s 8,4 milijarde dolara.

Nakon jučerašnjeg incidenta u Bijeloj kući, vodeći europski političari izrazili su podršku predsjedniku Zelenskom i obvezali se pojačati pomoć Ukrajini. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen putem X-a je poručila: "Budite jaki, hrabri, neustrašivi. Nikada niste sami, dragi predsjedniče Volodimir Zelenski"

"Pojačat ćemo svoju podršku Ukrajini kako bi se mogla i dalje boriti protiv agresora," napisala je visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u objavi na X-u.

Uskoro budući kancelar Friedrich Merz je u sličnom tonu podržao Ukrajinu i kazao da će joj Njemačka stajati uz bok "u dobrim i teškim vremenima". Odmah nakon pobjede na prijevremenim izborima najavio je reorganizaciju dosad neuništivih i nedodirljivih transatlantskih veza sa SAD-om.

Merz je prošle nedjelje izjavio da s ostalim europskim liderima dogovara "što brže jačanje Europe kako bi postigli neovisnost od SAD-a". Dodao je: "Nakon izjava Donalda Trumpa prošlog tjedna, jasno je da Amerikancima u ovoj administraciji nije stalo do sudbine Europe".

Europski bolesnik žuri u pomoć

Međutim, najveća europska donatorica ukrajinske pomoći i najveća ekonomija Unije, Njemačka, sama se suočava s teškim vremenima i u slučaju smanjenja američke pomoći teško bi preuzela dodatni teret europske obrane.

Njemačko gospodarstvo posljednje dvije godine stagnira, zbog čega je gospodarska sila zaradila nadimak "bolesnik Europe". Prošlu godinu država je završila s padom od 0,2 posto, a ovogodišnje prognoze Bundesbanke i dalje su pesimistične. Bankari smatraju da će se gospodarska kriza nastaviti barem početkom nove godine.

"Zbog rata u Ukrajini, velike gospodarske stagnacije Njemačke u posljednjim godinama, problema s energentima i drugih izazova, ne očekuje se nastavak slične ekonomske politike kao dosad", izjavio je Marko Hočevar, predavač iz Centra za politološke studije na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani, govoreći o budućoj gospodarskoj politici.

Naglasio je da se trenutno u Njemačkoj "podržavaju viši izdaci za obranu", ali ne i investicije u istraživanje i razvoj, što je potpuno kontradiktorno.

Ako bi Njemačka "rezala socijalnu pomoć zbog financiranja vojske, to bi, uz mizerni gospodarski rast ili recesiju, značilo velike promjene, značajnije nego u vrijeme ekspanzije neoliberalizma s njemačkim specifičnostima početkom tisućljeća", smatra poznavatelj posljedica preusmjeravanja proračunskih sredstava iz socijalnih programa u vojsku.

Veće izdatke za obranu najavljuje i glavni ekonomist Gospodarske komore Slovenije, Bojan Ivanc. Također očekuje "strukturno veće izdatke za obranu", što je dosad bila možda najosjetljivija tema za Nijemce. "Prošle godine povećali su izdatke kroz jednokratni kreditni fond, ali se još nisu obvezali na trajno povećanje", izjavio je za Bloomberg Adria.

Friedrich Merz (Izvor: AP Photo/Markus Schreiber)

Merz na raskrižju: Njemačka ili Ukrajina

Za Njemačku je nezamislivo da se odrekne Ukrajine ili da ona poklekne pod pritiskom ruske agresije, zbog čega je Merz prošlog tjedna, prema neslužbenim navodima, s najvjerojatnijim koalicijskim partnerima iz SPD-a raspravljao o usvajanju obrambenog paketa vrijednog 200 milijardi dolara još u ovom sazivu parlamenta.

Jedna od ideja o kojoj se raspravlja u Njemačkoj jest uspostava posebnog fonda za novu vojnu potrošnju i pomoć Ukrajini. Druga mogućnost bila bi proširenje postojećeg fonda od 100 milijardi eura ili prilagodba takozvane "kočnice duga", koja bi omogućila dodatne izdatke za obranu, izvijestio je prošlog tjedna Bloomberg.

Na zadnjim izborima ojačale su i krajnja ljevica i desnica (AfD i stranka Ljevica), koje se protive dodatnim izdacima za obranu i povećanju pomoći Ukrajini, zbog čega budući kancelar Merz pokušava povećati izdatke prije nego što novo zakonodavno tijelo počne zasjedati.

Članovi vjerojatne koalicije sada razmatraju scenarije kako kroz parlament progurati novi financijski paket, koji bi bio dvostruko veći od onoga donesenog prije tri godine.

Merz je u predizbornoj kampanji najavio da će povećati ulaganja u obranu. Za to će vjerojatno morati promijeniti njemačka ustavna ograničenja zaduživanja u obliku "kočnice duga".

Međutim, za to je potrebna dvotrećinska većina glasova u parlamentu, a Merzova kršćanska unija CDU/CSU u novom sazivu, s obzirom na trenutnu koalicijsku situaciju sa SPD-om, vjerojatno neće imati tu većinu.

Najvjerojatniji kancelar ima vrlo malo vremena za provedbu svoje strategije na području obrane i pomoći Ukrajini, jer će se novi parlament sastati već 24. marta. No, ako bi mu manever uspio i možda produžio život Ukrajini, mogao bi sebi učiniti medvjeđu uslugu u političkom smislu.

Ovim potezom bi mogao dodatno ojačati ekstremne političke snage u zemlji, jer bi se njihovi birači (posebno u istočnim dijelovima zemlje) mogli osjećati izigrano zbog kancelarevih "kravljih kupnji" i biti dodatno motivirani da na sljedećim izborima još masovnije glasaju za AfD.