ADVERTISEMENT

Proces uspostavljanja standarda za sisteme i proizvode umjetne inteligencije prema Zakonu o umjetnoj inteligenciji morat će biti brži, rekao je za Euronews visoki zvaničnik nizozemske organizacije za zaštitu privatnosti Autoriteit Persoonsgegevens (AP).

“Standardi su način da se stvori sigurnost za kompanije i da pokažu usklađenost. Ima još dosta posla da se uradi prije nego što ti standardi budu spremni. I naravno vrijeme počinje da ističe”, rekao je Sven Stevenson, direktor koordinacije i nadzora algoritama u agenciji.

“Procesi standardizacije obično traju mnogo godina. Svakako mislimo da to treba pojačati”, dodao je.

Evropska komisija je u maju prošle godine zatražila od organizacija za standardizaciju CEN-CELENEC i ETSI da pripreme temeljne standarde za industriju, a taj proces još uvijek traje.

Zakon o umjetnoj inteligenciji - prvi svjetski skup pravila usmjerenih na reguliranje alata za strojno učenje, uključujući virtualne asistente i velike jezičke modele kao što je ChatGPT - stupio je na snagu u augustu, ali će se odredbe početi primjenjivati ​​postepeno. Na primjer, pravila za dobavljače GPAI modela stupaju na snagu u augustu sljedeće godine.

AP – koji je ujedno i tijelo za zaštitu podataka koje nadzire Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) – vjerovatno će imati zajedničku nadležnost da provjerava usklađenost kompanija sa Zakonom o AI s drugim agencijama, uključujući RDI, nizozemski regulator zadužen za digitalnu infrastrukturu . Do sada, AP ima oko 20 ljudi koji rade na AI.

Sve zemlje članice EU imaju rok do augusta iduće godine da imenuju svoje regulatore zadužene za AI, a čini se da su u većini zemalja EU nacionalna tijela za zaštitu podataka najprikladnija.

U svojoj ulozi regulatora podataka, AP se već pozabavio situacijama u kojima su AI alati kompanija kršili uredbu GDPR-a. Na primjer, u septembru je kaznila američku kompaniju za prepoznavanje lica Clearview AI sa 30,5 miliona eura zbog izgradnje ilegalne baze podataka sa fotografijama, jedinstvenim biometrijskim kodovima i drugim informacijama povezanim s Evropljanima.

U sličnim budućim slučajevima, Zakon o umjetnoj inteligenciji bio bi komplementaran GDPR-u, budući da je prije svega riječ o obradi ličnih podataka. “Zakon o AI bi se primjenjivao u smislu da se radi o sigurnosti proizvoda. Ako to zabrane u Nizozemskoj, morat će biti dosljedno među državama članicama”, rekao je Stevenson.

Komisija je u Briselu uspostavila takozvani AI pakt, koji pomaže preduzećima da se pripreme za predstojeći zakon o vještačkoj inteligenciji kroz radionice i zajedničke obaveze. Na nacionalnom nivou, AP također organizuje sandbox i pilot projekat, sa RDI i Ministarstvom za ekonomska pitanja, kako bi pomogao kompanijama da se upoznaju sa pravilima.

"Za predstojeći sandbox, koji će početi sa radom 2026. godine, želimo da se otvorimo onim sistemima vještačke inteligencije koji će imati širi uticaj i koji će pomoći kompanijama sa sličnim idejama. Želimo da im razjasnimo kako da rade na ovome u skladu sa Zakonom o vještačkoj inteligenciji“, rekao je Stevenson.

Osim toga, od decembra 2022. nizozemska vlada je objavila javni registar algoritama. Administracija želi da algoritmi koje koristi vlada budu zakonski provjereni na diskriminaciju i proizvoljnost kako bi se osigurala transparentnost i rezultati algoritama učinili razumljivijim.