Demonstracije, koje su sredinom septembra pokrenuli učenici i studenti, postepeno su prerasle u širi savez radničkih sindikata, poljoprivrednika i aktivista nekadašnjeg pokreta "Žuti prsluci".

Prema podacima Radničke konfederacije CGT, više od 500.000 ljudi učestvovalo je u savezničkim protestima širom zemlje, dok su zvanične procjene vlasti prije samih skupova najavljivale do 150.000 demonstranata van pariskog regiona i oko 40.000 u samoj prijestolnici.

Lyon je bio jedno od glavnih žarišta gdje je došlo do velikih razaranja, paljenja objekata i sukoba sa snagama sigurnosti, dok su u Parizu i Marseilleu zabilježene teške intervencije policije uz upotrebu suzavca i vodenih topova.

Vlada premijera Sébastiena Lecornua oštro je osudila nerede, pripisujući nasilje i destrukciju organizovanim ekstremno lijevim grupama.

S druge strane, sindikati insistiraju da suštinski problem leži u opravdanim društvenim zahtjevima i neophodnosti zaokreta u ekonomskoj politici.

"Pravi problem leži u opravdanim društvenim zahtjevima i potrebi za korjenitom promjenom ekonomske politike", navode u sindikatu CGT, ukazujući na to da su pritisci na standard građana postali neizdrživi, prenosi Protothema.

2017–2018: Prvi okršaj na tržištu rada i eksplozija "Žutih prsluka"

Samo nekoliko mjeseci nakon prvog izbora Emmanuela Macrona na mjesto predsjednika u maju 2017. godine, izbili su prvi radnički protesti zbog izmjena zakona o radu kojima je tražena veća fleksibilnost tržišta.

Ipak, najveći društveni potres uslijedio je u novembru 2018. godine, kada je najavljeno povećanje poreza na gorivo pokrenulo masovni pokret "Žutih prsluka".

Ovaj autentični bunt ubrzo je prevazišao početni povod, pa su radnici, penzioneri i vlasnici malih preduzeća mjesecima protestovali zbog opterećenja porodičnih budžeta i osjećaja zapostavljenosti unutrašnjosti u odnosu na Pariz, što je na kraju primoralo Macrona da povuče sporni porez i uvede mjere za jačanje kupovne moći.

2019–2021: Štrajkovi penzionera, optužbe za policijsku brutalnost i pandemija

Krajem 2019. godine izbio je novi talas masovnih protesta i štrajkova u javnom prevozu i prosvjeti zbog planirane reforme penzionog sistema, koji su obustavljeni tek sa izbijanjem pandemije koronavirusa.

Tenzije su se nastavile u novembru 2020. godine tokom protesta protiv Zakona o "univerzalnoj sigurnosti" koji je predviđao ograničenja objavljivanja slika policajaca na dužnosti, dok su tokom 2021. i 2022. godine učestali skupovi protiv zdravstvenih propusnica i pandemijskih restrikcija.

2022–2023: Bura zbog kupovne moći i najveća bitka za penzije

Drugi Macronov mandat obilježile su ekonomske posljedice rata u Ukrajini, inflacija i skok cijena energije, što je izazvalo talas štrajkova u rafinerijama i transportu. Najveći okršaj izbio je u januaru 2023. godine povodom prijedloga da se starosna granica za odlazak u penziju podigne sa 62 na 64 godine. Unatoč rekordnim protestima sa više miliona učesnika širom zemlje, vlada je usvojila reformu koristeći ustavni Član 49.3 koji omogućava zaobilaženje glasanja u skupštini, što je dodatno produbilo političku krizu sve do 2025. godine kada je odlučeno da se sprovođenje sporne reforme suspenduje.

Ljeto 2023: Smrt Nahela i nemiri u predgrađima

Tragični događaj u junu 2023. godine, kada je tokom saobraćajne kontrole u Nanterreu policajac usmrtio sedamnaestogodišnjeg Nahela Merzouka, izazvao je višednevne žestoke nemire u predgrađima Pariza i drugih većih gradova.

Sukobi nisu imali odlike klasične sindikalne borbe, već su otvorili duboka pitanja o odnosu policije i mladih, rasnoj diskriminaciji i teškim socijalnim uslovima u zapostavljenim gradskim četvrtima.

Poljoprivrednici blokiraju Francusku 2024. godine

Početkom 2024. godine nezadovoljstvo se prelilo na ruralna područja.

Hiljade poljoprivrednika sa traktorima i teškom mehanizacijom blokirale su ključne autoputeve koji vode ka Parizu, protestujući zbog visokih troškova proizvodnje, uvozne konkurencije, birokratije i strogih ekoloških pravila, čime je dokazano da se otpor državnoj politici proširio van velikih urbanih centara.

Od fiskalne štednje do pokreta "Blokirajmo sve" 2025. godine

Planovi za smanjenje javne potrošnje i mjere štednje pokrenuli su u septembru 2025. godine novi talas mobilizacije pod nazivom "Bloquons tout", organizovan prevashodno putem društvenih mreža.

Prosvjetari, radnici u saobraćaju i državni službenici ponovo su izašli na ulice zahtijevajući očuvanje javnih službi i pravedniju poresku politiku, u uslovima teške političke nestabilnosti i fragmentisanog parlamenta nakon izbora 2024. godine.

Obrazovanje postaje novi fokus društvene krize

Posljednji protesti pokazuju da se društvena kriza ponovo vratila u učionice i amfiteatre, pri čemu studenti i učenici ne zahtijevaju samo bolje uslove školovanja i promjenu sistema "Parcoursup", već izražavaju duboku zabrinutost za svoju ekonomsku budućnost.

Suočena sa visokim javnim dugom, vlada se bori sa budžetskim ograničenjima – podaci pokazuju da samo penzijske obaveze u prosvjeti odnose 32 posto budžeta Ministarstva prosvjete, odnosno 28,5 milijardi eura, što drastično smanjuje sredstva namijenjena radu škola.

Uoči predstojećih predsjedničkih izbora 2027. godine, na kojima se Macron ne može ponovo kandidovati, Francuska ostaje u stanju hronične političke i socijalne napetosti.

Macron poslije nasilja u Francuskoj: Biću beskompromisan prema učesnicima nereda

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron obratio se javnosti i istakao da zahtijeva odgovore u vezi sa propustima obavještajnih službi nakon nasilja.

Macron je zatražio od vlade da izvuče "sve pouke“ iz subotnjeg nasilja, posebno u pogledu obavještajnih podataka i predviđanja, kako se to "ne bi ponovilo“, prenio je Le Monde.

"Očekujem jasne odgovore i potpunu transparentnost“, izjavio je šef francuske države, precizirajući da je zadužio ministra unutrašnjih poslova da rasvijetli događaje. Također je najavio da će istrage biti sprovedene "sa svom dužnom pažnjom, što je prije moguće“.

Macron je rekao da razumije zabrinutost zbog troškova života, ali je obećao i krivično gonjenje učesnika nereda.

"Oni koji su uništavali moraju da plate. Oni koji su pljačkali moraju da nadoknade štetu“, izjavio je Emmanuel Macron u nedjelju uveče, obećavajući pravne mjere za prekršaje počinjene tokom nasilja i dodao:

"Oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost“, dodao je.