Protesti srednjoškolaca u Francuskoj, pokrenuti zbog loših uslova u školama i nejednakosti u obrazovanju, prerasli su u širi talas nezadovoljstva koji se iz pariskih predgrađa proširio i na centralne dijelove prestonice. Tokom demonstracija došlo je do sukoba s policijom, korišteni su suzavac i vodeni topovi, a petnaestogodišnji dječak u Lensu ostao je bez šake nakon što mu je u ruci eksplodirala šok-bomba.
Od početka protesta uhapšeno je gotovo 7.000 demonstranata, od kojih je više od 80 odsto mlađe od 18 godina. Vlasti su, pod pritiskom javnosti nakon teškog povređivanja tinejdžera, suspendovale upotrebu šok-bombi, dok predstavnici učenika najavljuju nove proteste, piše Euronews Srbija.
„Bastilja je ponovo osvojena“, izjavio je lider francuske ljevičarske partije Nepokorena Francuska Jean-Luc Mélenchon nakon sinoćnjih demonstracija na pariskom trgu Bastille.
Ono što je počelo kao lokalni protest u pariskim predgrađima preraslo je u nacionalni talas nezadovoljstva srednjoškolaca. Učenici ukazuju na dotrajale školske zgrade, nedostatak grijanja i neadekvatne uslove za nastavu, ali i na duboke razlike između škola u bogatijim i siromašnijim dijelovima zemlje.
„Prozori nisu mogli da se zatvore, nije bilo grijanja, bilo nam je ili hladno ili pretoplo i ljeti i zimi. Zidovi naše srednje škole poplavili bi kada pada kiša. Nismo više mogli pristupiti posljednjem spratu“, ispričala je jedna učenica.
Druga učenica navela je da je u školi viđala bubašvabe i ocijenila da takvi uslovi nisu prihvatljivi u zemlji koja ima dovoljno sredstava da obezbijedi kvalitetno obrazovanje.
Boris Petrović, filolog koji se javio iz Pariza za Euronews Srbija, ocijenio je da se protesti šire i na dijelove grada koji su do sada bili manje uključeni u demonstracije.
„Ovo je serija protesta koja je prije svega krenula iz predgrađa i iz nekih manje privilegovanih, siromašnijih dijelova Pariza, gdje je i stanje u školama dosta lošije. Obrazovanje je izuzetno raslojeno. Postoji velika klasna segregacija u tome kakva je škola u odnosu na to u kojem se dijelu grada ili predgrađa nalazi“, rekao je Petrović.
Prema njegovim riječima, škole u centru Pariza uglavnom imaju bolje uslove od onih u siromašnijim predgrađima, a činjenica da se protesti šire ukazuje na to da bi nezadovoljstvo moglo dodatno porasti.
Nezadovoljstvo učenika dodatno je pojačano reakcijom policije na demonstracije. U pariskom predgrađu Saint-Denis gradonačelnik Bally Bagayoko stao je ispred učenika kako bi ih zaštitio tokom policijske intervencije, nakon čega je i sam poprskan suzavcem.

Protesti u Francuskoj (Izvor:AP Photo/Jean-Francois Badias)
Bagayoko je pozvao policijske snage da prestanu s, kako je naveo, neselektivnim napadima i ocijenio da je upotreba sile prekomjerna.
„Ogromna većina onih koji su ovdje već neko vrijeme mirno maršira. Oni imaju zahtjeve, imaju transparente, čime jasno stavljaju do znanja da žele da ih republika poštuje. Oni su punopravni građani Francuske“, rekao je Bagayoko.
Ukazao je i na to da učenici ne dobijaju odgovore na pitanja o finansiranju obrazovanja i nedostatku nastavnika.
Najteži incident dogodio se u Lensu, gdje je petnaestogodišnjak ostao bez šake nakon što mu je eksplodirala šok-bomba koju je držao u ruci. Nakon tog događaja vlasti su suspendovale upotrebu ovog sredstva.
Zvaničnici odbacuju optužbe o neselektivnoj brutalnosti policije i upozoravaju na opasnost od političke zloupotrebe protesta. Poručuju da je zadatak policije da štiti ljude i imovinu, sprovodi zakon i obezbijedi pristup obrazovnim ustanovama.
Nedostatak nastavnika i sve veće razlike u obrazovanju
Francuski premijer i ministar obrazovanja najavili su mjere za rješavanje problema u školama, uključujući planove za angažovanje oko 3.000 nastavnika. Međutim, Petrović smatra da samo povećanje broja zaposlenih neće biti dovoljno da se kriza prevaziđe.
„Problem nije samo u tome koliko će nastavnika zaposliti, već i u tome što taj posao niko ne želi da radi“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, rad u osnovnim i srednjim školama, posebno u siromašnijim i manje bezbjednim sredinama, mnogi doživljavaju kao neprivlačan izbor zbog teških uslova rada i rizika po ličnu bezbjednost.
Petrović je ukazao i na dugogodišnje razlike u mogućnostima učenika da nastave školovanje. Iako bi prijemni ispiti trebalo da obezbijede jednake uslove za sve, on smatra da su učenici iz privilegovanijih društvenih sredina često bolje pripremljeni za njih.
„Ako ste iz nekog predgrađa, možete da budete beskonačno ambiciozni, da ste pročitali cijelu biblioteku koja vam je dostupna, i opet nećete odgovoriti na ta pitanja, zato što pitanja gađaju specifično određene društvene niše“, ocijenio je Petrović.
Dodao je da takav sistem pogoduje reprodukciji društvenih elita i da je riječ o problemu o kojem se u Francuskoj govori decenijama.
Nezadovoljstvo se širi i na Belgiju
Talas nezadovoljstva zbog stanja u obrazovanju nije ograničen samo na Francusku. Protesti i sukobi učenika s policijom zabilježeni su i u Belgiji, uključujući Brisel i Liège, gdje se mladi protive najavljenim rezovima u prosvjeti i rastu troškova obrazovanja.
U Francuskoj se, u međuvremenu, očekuju novi protesti. Za sada ostaje otvoreno pitanje da li će najavljene mjere vlasti biti dovoljne da smire nezadovoljstvo ili će se demonstracije dodatno proširiti.