Sve izraženije suše, pad vodostaja rijeka i slabiji poljoprivredni prinosi više nisu problem samo juga Evrope. Evropska agencija za okoliš upozorava da bi klimatske promjene mogle trajno promijeniti evropsku poljoprivredu i značajno povećati troškove prilagođavanja.
ADVERTISEMENT
Ekstremne vrućine i nestašica vode mogle bi iz korijena promijeniti poljoprivredu u pojedinim dijelovima Evrope. Neke kulture u najsušnijim područjima Sredozemlja više jednostavno neće biti održive, upozorila je izvršna direktorica Evropske agencije za okoliš (EEA) Leena Ylä-Mononen u intervjuu za European Newsroom (ENR).
„Neke poljoprivredne kulture više neće moći rasti, osobito u najsušnijim dijelovima Sredozemlja i južne Evrope. Pritom ni intenzivnije navodnjavanje neće biti rješenje zbog sve veće nestašice vode, pa bi pojedine poljoprivredne površine u Evropi mogle trajno izgubiti svoju svrhu“, naglasila je Ylä-Mononen.
Ugrožena i sigurnost hrane
Iza Evrope je ljeto koje je, prema riječima čelnice EEA, ponudilo „najjasniji mogući prikaz“ onoga što je čeka u budućnosti.
„Teške suše poremetile su poljoprivredu, promet i energetsku infrastrukturu. Svjedočili smo i toplotnim talasima koji su ostavili goleme posljedice na infrastrukturu, ali i na zdravlje i dobrobit ljudi. Žetve kasne i daju manje prinose, zbog čega bismo se već ove zime mogli suočiti s problemima u opskrbi hranom“, upozorava Ylä-Mononen.
Posljedice se više ne tiču samo tradicionalno sušnog juga. Suša je ove godine teško pogodila Ukrajinu i Mađarsku, dok su neuobičajeno suhi uslovi zabilježeni u Velikoj Britaniji, pa i u Finskoj.
Iako bi sjever Evrope mogao postati pogodan za uzgoj nekih novih kultura, to neće biti dovoljno da nadoknadi štete uzrokovane učestalim sušama, poplavama i ekstremnim vremenskim nepogodama u ostatku kontinenta.
Potrebna dugoročna ulaganja
Čelnica EEA pozvala je evropske političare da klimatske rizike ne posmatraju samo kroz naredni izborni ciklus, već da planiraju za narednih 10, 20 pa i 50 godina.
„Kratkoročno razmišljanje nam neće pomoći. Prilagodba klimatskim promjenama više ne smije biti opcija kojom se bavimo samo kada u budžetu ostane novca.
Štete se već događaju, a mnoge od njih mogle su se izbjeći ranijim ulaganjima“, poručila je.
Podaci Zajedničkog istraživačkog centra EU pokazuju da suša trenutno zahvata gotovo polovinu teritorije Evropske unije i Velike Britanije. Prema procjenama EEA, čak 80 posto poljoprivrednih gubitaka u EU uzrokuju suša, obilne kiše, mraz i grad.
Godišnji troškovi prilagođavanja klimatskim promjenama u sektorima prometa, energetike i poljoprivrede do 2050. godine mogli bi, zavisno od rasta globalne temperature, iznositi između 53 i 137 milijardi eura.
Evropa će zato istovremeno morati smanjivati emisije štetnih gasova i ubrzavati prilagođavanje posljedicama klimatskih promjena koje su već postale neizbježne.